Parlament BiH prihvatio zakone o reformi policije

Nakon višetjedne bezuspješne rasprave među strankama-članicama vladajuće koalicije o tri različita paketa zakona, predstavnici Stranke za BiH (SBiH), Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH) povukli su predložene zakone oko kojih nije bilo suglasja, da bi potom skupina od 22 zastupnika iz pet vladajućih stranaka predložila četvrti zakonski paket za koji su ustvrdili kako je u određenoj mjeri pomirio suprotstavljena stajališta te ostavio otvorenu mogućnost nastavka reformi.

Pročitajte i ovo Prije kraja mandata Veleposlanik SAD poslao ozbiljno upozorenje BiH i susjedima, Dodik ga napao: ''Najveći trovač i spletkaroš'' nedugo nakon tragedije Građani strahuju zbog gradnje na planini: "Ovo je ozbiljan problem, samo da se ne ponovi užas iz Jablanice"

Predsjedatelj Zastupničkog doma Milorad Živković nakon toga je zaključio redovitu sjednicu i odmah sazvao izvanrednu na kojoj je kao jedina točka po hitnom postupku razmatran novopredloženi paket zakona koji je bez duže rasprave i prihvaćen.

"Na ovaj način prihvatili smo ruku spasa koju nam Europa nudi", obrazložio je zamjenik predsjedatelja Zastupničkog doma Beriz Belkić razloge koji su motivirali parlamentarnu većinu na prihvaćanje na brzinu predloženih zakona.

Predložene zakone podržali su i HDZ 1990. te Partija demokratskog progresa (PDP) dok je Stranka demokratske akcije (SDA), također članica vladajuće koalicije, odbila poduprijeti ove prijedloge.

Lider najveće oporbene stranke Socijaldemokratske partije BiH (SDP) Zlatko Lagumdžija ocijenio je pak kako je ovakav način izglasavanja zakona "dno dna rada Parlamenta BiH".

Zakoni usvojeni u četvrtak temelje se na starim prijedlozima o uspostavi sedam administrativnih tijela koja bi ubuduće koordinirala rad tek dvije od petnaest policijskih agencija koje sada djeluju u BiH.

Koordinacija rada uvodi se za Agenciju za istrage i zaštitu (SIPA) te za Graničnu policiju (GP), dok bi ostale policijske strukture unutar dva entiteta nastavile samostalno djelovati.

Na inzistiranje SBiH i uz snažno lobiranje Ureda Visokog predstavnika (OHR) u zakone je ugrađen članak koji govori kako bi se koordinacija rada primijenila i na "funkcionalne" lokalne policijske oblasti kada one budu uspostavljene na osnovi očekivanih ustavnih promjena u zemlji.

Ta bi primjena, stoji u ovim dopunama, uslijedila godinu dana nakon što bude usvojen novi ustav BiH.

Proces reforme policije u BiH započeo je prije četiri godine a prvobitno predloženo objedinjavanje različitih policijskih struktura je propalo zbog protivljenja vlasti Republike Srpske koje su po svaku cijenu željele zadržati entitetsku policiju.