Očekuje se da će misu na Trgu sv. Petra pratiti tisuće ljude. Beatifikacija je posljednji korak prije nego što se osobu proglasi svetom.
Ivan Pavao I. izabran je za papu 26. kolovoza 1978. kada je imao 65 godina.
Umro je samo 33 dana kasnije, 28. rujna, i tako postao poglavar s najkraćim stažem u novijoj povijesti Crkve.
Kao razlog njegove smrti naveden je srčani udar.
No smrt pape Ivana Pavla I. izazvala je brojna nagađanja.
Neki smatraju da se radilo o samoubojstvu jer se činilo da je oklijevao preuzeti dužnost.
Pročitajte i ovo
Nagađalo se i da su Ivana Pavla I. ubili njegovi protivnici, odnosno protivnici reformi Crkve za koje se on navodno zalagao, posebno onih koje se tiču vatikanske banke.
Ove su teorije mnogi odbacili, a biograf Christophe Henning je kazao kako uzrok tim glasinama može jednostavno biti iznenadna priroda Papine smrti, u kombinaciji s činjenicom da u to vrijeme Vatikan nije imao adekvatnu komunikaciju s javnošću.
Obdukcija s ciljem utvrđivanja uzroka smrti nije provedena, a Vatikan je objavljivao nedosljedne informacije o tome što se dogodilo.
U listopadu 2021. Vatikan je objavio da priznaje čudo koje se pripisuje Ivanu Pavlu I., što je omogućilo da ga proglasi blaženim.
Čudo je bilo navodno iznenadno ozdravljenje teško bolesne 11-godišnje djevojčice u Buenos Airesu 2011. nakon što se lokalni svećenik molio pokojnom papi.
Pročitajte i ovo
Prema pravilima Katoličke crkve, u većini se slučajeva treba priznati i drugo čudo prije nego što se netko proglasi svetim.
Navodi se kako se Ivan Pavao I. zalagao za crkveno protivljenje pobačaju i kontracepciji, ali je nastojao i reformirati način upravljanja Crkvom.
Od novijih papa svetima su proglašeni Ivan XXIII. (1958. - 1963.), Pavao VI. (1963. - 1978.) i Ivan Pavao II. (1978. - 2005.).
Prethodnik pape Franje, Benedikt XVI., dao je ostavku 2013. i još živi u Vatikanu.
