Donosimo statističke podatke o papi Franji, prvome latinoameričkom poglavaru Rimokatoličke Crkve, o čijoj je smrti u ponedjeljak u dobi od 88 godina u video objavi izvijestio Vatikan.
IZBOR
Bivši argentinski kardinal Jorge Mario Bergoglio izabran je za papu 13. ožujka 2013. Bio je 266. papa po redu i prvi iz Latinske Amerike. Prvi je papa koji je uzeo ime Franjo.
TRAJANJE PONTIFIKATA
Franjin pontifikat bio je dulji od prosječnog trajanja prethodnih 265 papinskih pontifikata - sedam i pol godina. Bio je i drugi najstariji papa u povijesti. Posljednji papa koji je živio dulje od njega bio je Lav XIII., koji je, kada je umro 1903. imao 93 godine. Prije njega ne postoji dokaziv zapis o tomu da je stariji čovjek služio kao papa. Franjin prethodnik, Benedikt XVI., umro je u dobi od 95 godina, no kad se odlučio povući s papinske funkcije imao 85 godina.
KARDINALI
Trenutačno su u Vatikanu 252-ica kardinala, takozvanih "prinčeva Crkve" za koje su karakteristična crvena pokrivala za glavu. Oni savjetuju papu, vode glavne biskupije u svijetu i često su na čelu moćnih odjela unutar vatikanske birokracije.
U ovom je trenutku 135 kardinala mlađe od 80 godina i prema crkvenom zakonu ispunjavaju uvjete za ulazak u konklavu za izbor pape nakon Franjine smrti ili za odlazak u mirovinu. Poznati su kao kardinali izbornici, a Franjo ih je imenovao 109. Ostale izbornike imenovali su njegovi prethodnici.
PUTOVANJA U INOZEMSTVO
Franjo je obavio 47 putovanja izvan Italije, posjetio više od 65 država i teritorija te pritom prešao više od 465.000 km. Brazil je posjetio 2013. godine.
Godine 2014. boravio je u Jordanu, na palestinskim teritorijima, u Izraelu, Južnoj Koreji, Albaniji, Francuskoj i Turskoj.
U 2015. je putovao u Šri Lanku, Filipine, Bosnu i Hercegovinu, Ekvador, Boliviju, Paragvaj, Kubu, Sjedinjene Države, Keniju, Ugandu i Srednjoafričku Republiku.
Godine 2016. bio je u Meksiku, Grčkoj, Armeniji, Poljskoj, Gruziji, Azerbajdžanu i Švedskoj.
2017. godine posjetio je Egipat, Portugal, Kolumbiju, Mjanmar i Bangladeš, a 2018. Čile, Peru, Švicarsku, Irsku, Litvu, Latviju i Estoniju.
U 2019. godini bio je u Panami, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Maroku, Bugarskoj, Sjevernoj Makedoniji, Rumunjskoj, Mozambiku, na Madagaskaru, Mauricijusu, Tajlandu i Japanu.
U godini pandemije COVID-19, 2020. nije putovao u inozemstvo.
Godine 2021. bio je u Iraku, Slovačkoj, Mađarskoj, Grčkoj i Cipru, a 2022. na Malti, u Kanadi, Kazahstanu i Bahreinu.
2023. godine je posjetio Kongo, Južni Sudan, Mađarsku, Portugal, Mongoliju i Francusku.
Godine 2024. godine bio je u Indoneziji, Singapuru, Istočnom Timoru, Papui Novoj Gvineji, Belgiji, Luksemburgu i na francuskome otoku Korzici.
U Italiji je obavio oko 37 putovanja, u srpnju 2013. započevši s otokom Lampedusom, mjestom iskrcavanja migranata koji prelaze Mediteran na putu prema boljem životu u Europi.
SVECI
Franjo je imenovao više od 900 novih svetaca, među kojima su njegovi prethodnici Ivan XXIII., Ivan Pavao II. i Pavao VI., kao i Majka Terezija iz Kalkute te salvadorski nadbiskup Oscar Romer, koji je ubijen 1980.
U tu brojku uključeni su i Otrantski mučenici, stanovnici južnotalijanskog grada koje su osmanske trupe pobile 1480. godine. Vatikan kaže da ih je bilo oko 800.
Blaženim je proglasio više od 1350 osoba. Beatifikacija je posljednji korak prije proglašenja osobe svetom.
ENCIKLIKE
Enciklika je najvažniji oblik papinskog dokumenta.
Franjo ih je napisao četiri, počevši 2013. s "Lumen Fidei" (Svjetlost vjere) o značaju kršćanske vjere. Dio te enciklike započeo je pisati njegov prethodnik papa Benedikt.
Godine 2015. objavio je "Laudato Si" (Hvaljen budi), kojim je pozvao na hitnu akciju u vezi s klimatskim promjenama. Ovo je djelo ažurirao 2023. Apostolskom pobudnicom, Laudate Deum (Hvalite Boga) u kojoj je pozvao sve one koji negiraju i poriču da se klimatske promjene događaju, kao i političare koji djeluju presporo, da promijene mišljenje.
"Fratelli tutti" iz 2020. godine (Svi smo braća) treća je enciklika pape Franje napisana u osmoj godini njegova pontifikata, a u njoj tematizira pitanja solidarnosti među ljudima u svijetu nakon pandemije.
Godine 2024. u enciklici pod nazivom "Dilexit Nos" (Uzljubi nas) pozvao je katolike da prekinu "bezumnu potragu" za novcem i da se, umjesto toga posvete svojoj vjeri.
Napisao je i brojne druge važne dokumente, poput Apostolskih konstitucija i Apostolskih pobudnica.
