Oporbeni zastupnici srušili su vladu, koja je preuzela vlast prije šest mjeseci, sa 123 glasa za i 116 protiv, nakon što je vladajuća koalicija izgubila većinu zbog sporova o proračunskoj potrošnji i o tome treba li Bugarska odustati od veta stavljenog na pristupne pregovore Sjeverne Makedonije i EU-a.
Pročitajte i ovo
Kiril Petkov, 42-godišnjak s diplomom Harvarda koji je obećao borbu protiv korupcije, zauzeo je snažan pro-EU i pro-NATO smjer od ruske invazije na Ukrajinu, što je neuobičajen stav za zemlju s tradicionalno prijateljskim stavom prema Moskvi.
Analitičari predviđaju da će nova vlada značiti i neutralniju politiku prema Rusiji.
"Ovo glasanje samo je jedan mali korak na vrlo dugom putu", rekao je Petkov nakon što je opozvana vlada.
"Ono što ne shvaćaju je da ovo nije način da se pridobije bugarski narod", dodao je.
Bugari će vjerojatno četvrti put na izbore od travnja 2021., što dovodi u pitanje milijune eura iz europskih fondova za oporavak kao i usvajanje eura u 2014.
Politička bi kriza mogla omesti napore Bugarske, koja je gotovo u potpunosti ovisila o ruskom plinu, da osigura stabilan priljev prirodnog plina nakon što je Moskva prekinula isporuke toj zemlji zbog odbijanja Sofije da plati u rubljama.
Petkov je odbacio bilo kakve razgovore s oporbenim strankama o formiranju koalicije, ali će tražiti prebjege iz stranaka kako bi dobio većinu za novu vladu i izbjegao prijevremene izbore.
Predsjednik Rumen Radev dužan je raspisati prijevremene izbore u roku od dva mjeseca i imenovati privremenu vladu ako Petkov ne uspije skupiti većinu za novu vladu i ako dvije druge stranke u parlamentu ne uspiju formirati vladu.
