Pola stoljeća od kubanske krize, vremena kada su ljudi strepili od nuklearnog rata

U listopadu 1962., baterija protubalističkih raketa blizu Miamija bila je prva linija nacionalne obrane od nuklearnog napada, a za 50. godišnjicu polaznici Zrakoplovne škole u Miamiju obnovili su jednu od originalnih raketa Nike Hercules koja je bila opremljena nuklearnom bojnom glavom i namijenjena Kubi. Trinaestodnevna raketna kriza počela je 16. listopada 1962., kada je tadašnji predsjednik John F. Kennedy doznao da Sovjetski Savez (SSSR) postavlja rakete na Kubi, nekih 145 kilometara od obale Floride.

Američka državna tajnica Hillary Clinton nedavno je Kennedyjevo upravljanje krizom usporedila s vladom predsjednika Baracka Obame u današnjem upravljanju nuklearnim programom Irana, piše agencija AFP. Dodaje kako se desetljećima u školama učilo da je kriza izbjegnuta Kennedyjom vještinom, no danas dostupni sovjetski i američki dokumenti otkrivaju da je stvarnost bila prozaičnija.

Zabrinut zbog kašnjenja SSSR-a u strateškom naoružanju i američkih prijetnja kubanskoj revoluciji, Hruščov je u svibnju 1962. odlučio razmjestiti više od 40.000 ljudi i desetke nuklearnih raketa na Kubi. Amerikance je uvjeravao da na tom otoku na kojem je pobijedio komunizam nema opasnog oružja.

No fotografije koje je snimio špijunski zrakoplov U2 pokazale su 16. listopada prisutnost raketa. U SAD-u je zavladala posvemašnja zapanjenost, iako su otkriću prethodila brojna izvješća kubanskih agenata CIA-i, čak 882 samo u rujnu, navodi Michael Dobbs, autor knjige 'One minute to midnight' (Minuta do ponoći).  U Bijeloj kući generali su zagovarali zračne udare i invaziju Kube. Tadašnji ministar obrane Robert McNamara i diplomati odlučili su se za blokadu otoka kako bi sovjetskom brodovlju onemogućili nastavak isporuka oružja.

Kennedy je 22. listopada Amerikancima predstavio situaciju. Prvi je popustio Hruščov 26. listopada kada je predložio povlačenje raketa uz američko jamstvo nenapadanja Kube. Već sutradan postavio je novi uvjet: povlačenje američkih raketa iz Italije i Turske.

>> Kubanci više ne slave rođendan Fidela Castra

Tajnim pregovorima SAD je odustao od invazije Kube uz uvjet sovjetskog povlačenja raketa s otoka. U subotu, 27. listopada, jedan zrakoplov U2 srušen je iznad Kube te se činilo da su stvari opet izmaknule kontroli. Američki planovi za masovni napad bili su spremni. U subotu navečer strah je konačno pobijedio. Washington je javno obećao da neće napasti Kubu, a tajno da će povući rakete iz Turske. Moskva će pak povući rakete s Kube.

McNamara je na konferenciji u Havani 2002., priznao kako je tada vjerovao da je raketna kriza riješena najbolje vođenom političkom operacijom u zadnjih 50 godina, a kako sada vjeruje da se u tih 13 dana 'sreća umiješala i pomogla za dlaku izbjeći nuklearni rat'. Slično misli i Nikolaj Leonov, bivši voditelj odjela za Kubu u sovjetskom KGB-u (sovjetska obavještajna služba) koji je kazao 'Čini se kao da smo se tada spasili uz Božju pomoć'.

Raketa zemlja-zrak Nike Hercules visoka 12,5 metara, dopremljena iz skladišta u Alabami do škole blizu međunarodne zračne luke u Miamiju bit će izložena u spomen na te događaje. Američke raketne baze nazvane su prema grčkoj božici pobjede, a četiri takve baze bile su 1962. na južnoj Floridi, svaka opremljena s po 18 Herculesa, raketa presretača sovjetskog napada s Kube. 'Ironija je da su mnoga ova djeca Kubanci', kaže ravnatelj škole Sean Gallagan jer 'da su ove rakete tada bile uporabljene ove djece danas ne bi bilo'.

Pokazalo se da su mladi danas slabo obaviješteni o krizi između tadašnjih neprijatelja Hladnog rata. Diljem SAD-a održat će niz manifestacija, među njima izložba u Nacionalnom arhivu u Washingtonu 'Na rubu: JFK i Kubanska raketna kriza', kako bi se mladi ljudi upoznali s tim događajima.

Florida, dom brojnih Kubanaca izbjeglih s otoka nakon pobjede komunističke revolucije Fidela Castra, nešto je upućenija u najveću krizu Hladnog rata, no 'godine predsjednika Kennedyja za današnje su školarce daleke i nejasne... Podučavam povijest i vidim to svakog dana', kaže profesor Paul Geroge za Reuters. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Pročitajte i ovo ključno za obranu Turski predsjednik Erdogan pompozno najavio velike promjene u obrani: "Oni imaju Željeznu kupolu, a znate što ćemo mi imati..." Sve veće nezadovoljstvo 10 milijuna ljudi bilo je danima u mraku: "Zadnje što želimo jest još jedan kolaps sustava"