"Kažu Slovenci da možda nikad nećemo u EU. Došlo je vrijeme da im netko konačno kaže: možda mi nećemo u EU ali nećete ni vi na Jadran", riječi su koje je na svom Twitter profilu objavio riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, poručivši tako što misli o izjavi slovenskog ministra vanjskih poslova Karla Erjavca koji sumnja da će Hrvatska ući u EU ako se dogodi da slovenski parlament uskoro ne ratificira hrvatski pristupni ugovor, što Ljubljana povezuje s pitanjem Ljubljanske banke.
Pročitajte i ovo
MITSKIH 2 % BDP-a
Anušić obećao da ćemo u 2025. potrošiti na obranu dovoljno da i Donald Trump bude sretan
Svi su poginuli
FOTO Detalji tragičnog pada zrakoplova: Let je bio rođendanski poklon jednom od putnika
>> Obersnel se neće ispričati Slovencima: Neka se Erjavec ispriča Hrvatskoj!
Prema prilogu koje je o Oberneslovu 'tweetu' i reakciji slovenskih diplomata iz Zagreba na nju objavilo "Delo", ta bi polemika možda mogla biti shvaćena kao dio predizborne scene u Hrvatskoj, gdje se očekuju lokalni izbori. "U Hrvatskoj se približavaju lokalni izbori, a upravo je Istra zbog konflikta koalicijskih partnera SDP-a i IDS-a u središtu predizborne medijske pozornosti" navodi list.
Zato se, ocjenjuje "Delo", Twitter poruka riječkog gradonačelnika Obersnela koji je član SDP-a može shvatiti kao dio predizbornog igrokaza, posebno s obzirom na to da su je naglašeno prenijeli mediji.
Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec u četvrtak je u emisiji Slovenske televizije rekao da će učiniti sve kako bi došlo do kompromisnog rješenja pitanja Ljubljanske banke do kraja veljače, čak i ako zbog povlačenja njegove stranke iz vlade bude djelovao kao ministar u ostavci, te da još ima nešto vremena da hrvatski pristupni ugovor s EU-om bude ratificiran na vrijeme, kako bi Hrvatska po planu postala članicom Unije 1. srpnja ove godine.
>> Erjavec: Ako Hrvatska do 1. srpnja ne uđe u EU, možda ne uđe uopće!
No, ako bi kriza onemogućila da sadašnji parlament ratificira taj ugovor, onda bi se moglo dogoditi da Hrvatska uopće niti ne postane članicom EU-a jer proširenje integracije zbog gospodarskih problema Uniji sada nije u interesu, naveo je slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec govoreći u emisiji "Pogledi Slovenije".
U njoj je o političkoj krizi zbog zahtjeva da odstupi premijer Janez Janša i mogućem razvoju događaja govorio zajedno s ostalim predsjednicima političkih stranaka. Svojom izjavom o Ljubljanskoj banci i mogućnosti da do ratifikacije i hrvatskog članstva u EU uopće ne dođe, Erjavec je zapravo replicirao na apel predsjednika Socijalnih demokrata (SD) Igora Lukšiča u istoj emisiji.
Lukšič je članicama Janšine koalicije, među kojima je i Erjavčeva Demokratska stranka umirovljenika (DESUS), poručio da sadašnji parlament, bez obzira na krizu, kao jedan od svojih prioriteta bez obzira na opasnost prijevremenih izbora, "mora" ratificirati hrvatski pristupni ugovor s EU-om, zbog stabilnosti i budućnosti Slovenije i njenog međunarodnog ugleda.
Erjavec pak tvrdi da se je spreman angažirati s hrvatskom ministricom vanjskih i europskih poslova Vesnom Pusić i stručnjacima za pitanje Ljubljanske banke Argarom i Rogićem da se pitanje Ljubljanske banke riješi do kraja veljače, ali je uz to upozorio da Ljubljanska banka "nesumnjivo ozbiljan problem", te da Slovenija i dalje zahtijeva da se tužbe protiv Ljubljanske banke u Hrvatskoj povuku.
Ljubljansko "Delo" povodom medijskih reakcija i internetskih komentara što ih je Obersnelov 'tweet' izazvao na hrvatskoj strani ipak primjećuje da oni nisu onako "agresivni i napadački" na Sloveniju, kako su znali biti u nekim drugim prilikama hlađenja bilateralnih odnosa, te prenosi izjavu slovenskog veleposlanstva u Zagrebu da slovenski ministar u emisiji nije prijetio uskraćivanjem ratifikacije nego upravo obrnuto, najavio da će to biti njegov prioritet i da ima vrlo precizan plan kako to postići.
Važnost dobrih odnosa s Hrvatskom vodeći slovenski dnevnik i u ovoj prigodi ilustrira podacima po kojima trgovinska razmjena između dviju država prelazi milijardu dolara. Uz to, podsjeća "Delo", Slovenci su po broju noćenja drugi ili treći strani turisti u Hrvatskoj, a posebno mnogo ih dolazi na području Istre i Kvarnera, gdje imaju i velik broj nekretnina u svom vlasništvu, navodno oko 110.000. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook