Obama riješio problem: Turska i Izrael obnavljaju suradnju

Zahvaljujući posredovanju američkog predsjednika Baracka Obame, Izrael i Turska u petak su riješili trogodišnji spor i obnovili diplomatske veze, što će pomoći u suočavanju te trusne regije s građanskim ratom u Siriji, a Obami osigurati solidno postignuće na kraju prve bliskoistočne turneje u novom mandatu, piše danas New York Times.

Pročitajte i ovo Vjerujem, ne vjerujem Netanyahu usred rata smijenio ministra obrane: "Nemam povjerenja u njega" rat na Bliskom istoku Šef CIA-e i Mossada sastaju se u Dohi: Prekid vatre u Gazi na pomolu?

Prekretnica se dogodila u prilično nevjerojatnom okruženju, u kamperu parkiranome u zračnoj luci Ben-Gurion. Neposredno prije nego što je Barack Obama otputovao u Jordan, izraelski premijer Benjamin Netanyahu nazvao je turskog premijera Tayyipa Erdogana, te se ispričao za smrtonosne greške u izraelskom napadu na turski brod koji je 2010. pokušavao dovesti pomoć Palestincima u Pojasu Gaze.

Nakon što je godinama ljutito tražio ispriku, Erdogan je prihvatio Netanyahuovu gestu, a dvije strane su se dogovorile da jedna drugoj pošalju diplomatske izaslanike, koje su povukle 2011.

>> Hezbolah: Obama je dužnosnik cionističkog entiteta

Po riječima visokih američkih dužnosnika, na koje se poziva list, Obamin angažman bio je ključan za obojicu čelnika, zbog čega je Netanyahu zakazao poziv prije Obamina odlaska iz Izraela. Erdogan je inzistirao da prvo razgovara s Obamom, prije nego što je američki predsjednik slušalicu predao Netanyahuu. Na kraju je poziv donio dobitak svim stranama, ističe NY Times.

Obama je postigao pomirenje između dvije zemlje koje spadaju u red najvažnijih američkih saveznika, dok su Turska i Izrael osvojili naklonost Bijele kuće, važnu za države kojima su veze s SAD-om okosnica vanjske politike. Turska i Izrael su, zajedno s Jordanom, tri stupa stabilnosti za SAD dok se suočava s građanskim ratom u Siriji, koji prijeti prelijevanjem preko granica zemlje i destabiliziranjem šire regije.

'Obojica smo se složila da je sazrio trenutak', rekao je Obama kasnije za Netanyahua na konferenciji za tisak u Amanu. Upozorio je da se na detantu dosta dugo radilo te da Tursku i Izrael očekuju značajna nesuglasja u daljnjoj normalizaciji odnosa. Američki dužnosnici kažu da obje strane i dalje rade na pitanju povlačenja optužnica protiv sadašnjih i bivših izraelskih vojnih čelnika, koje je Turska optužila za napad na flotilu, te na utvrđivanju odštete za Tursku.

Izrael i Turska imaju niz zajedničkih gospodarskih i sigurnosnih interesa, a oboje su zabrinuti za rasplet situacije u Siriji. Turska također može igrati stratešku ulogu u naporima SAD i Izraela da se zaustavi Iran u razvoju nuklearnog oružja, kao i u rješavanju izraelsko-palestinskog sukoba.

Palestinsko pitanje otvorilo je jaz između dviju zemalja, kad su izraelski komandosi upali na turski brod Mavi Marmara, koji je je pokušavao probiti izraelsku blokadu Pojasa Gaze i dostaviti pomoć Palestincima. Devet osoba ubijeno je u sukobu na brodu, što je izazvalo prosvjede međunarodne zajednice, nekoliko istraga i osudu Ujedinjenih naroda.

Netenyahuov ured u petak je izrazio žaljenje Izraela zbog nenamjernog incidenta i gubitka ljudskih života na Mavi Marmari, a Erdoganov je ured zauzvrat primio ispriku u ime turskog naroda i izrazio spremost na obnovu nekadašnje suradnje.

Telefonski poziv kojim je riješen izraelsko-turski spor, došao je kao iznenađenje na kraju Obamina posjeta koji je, barem u javnom segmentu, bio naglašeno simboličan, te usko vezan za Iran, Siriju i mirovni proces, piše NY Times.

Obama je iskoristio posjet kako bi uvjerio izraelsku javnost da je on pouzdan partner i saveznik, u nadi da tu vjerodostojnost može iskoristiti za uvjeravanje Izraelaca da prihvate pregovore s Palestincima. Reakcije izraelske javnosti sugeriraju da Obama nije osvojio njezino povjerenje, a nejasno je hoće li postići drugi cilj i ostvariti pomak u dugom zastoju mirovnog procesa, dodaje list.

Prema navodima američkih, izraelskih i turskih dužnosnika, Obamina je administracija mjesecima, čak i godinama, intenzivno radila na popravljanju razdora između Izraela i Turske.

Obama je rekao da je to pitanje redovito otvarao s obojicom čelnika, a isto je činila i bivša državna tajnica Hillary Clinton. No Netanyahu je odlučno odbijao objaviti ispriku, iako se tome približio uoči nedavnih izbora u Izraelu.

Promjene u Obaminu kabinetu i sastavu nove izraelske vlade pomogle su ublažiti situaciju, kažu dužnosnici.

Novi američki državni tajnik John Kerry stavio je to pitanje u središte svog ovomjesečnog posjeta Ankari, rekli su dužnosnici. Američki diplomati poticali su Erdogana da odstupi od svojih nedavnih izjava u kojima je usporedio cionizam s fašizmom, što je olakšalo Netanyahuu da povuče prvi potez. Pogoršanje situacije u Siriji, rekli su dužnosnici, također je bilo katalizator u rješavanju spora.

'Obama i Kerry su radili na tome zadnja dva mjeseca i uspjeli su postići promjenu', rekao je Alon Liel, bivši izraelski veleposlanik u Turskoj. 'S cijelom regijom u takvom metežu, vrlo je teško da dva regionalna saveznika SAD-a ne surađuju. Nije bilo dijaloga na visokoj političkoj razini, pa čak ni na visokoj diplomatskoj razini', dodao je.

Ersin Kalaycioglu, profesor vanjske politike na sveučilištu Sabanci u Istanbulu, ocjenjuje da je s američkim potezom ojačan položaj Izraela među neprijateljski nastrojenim susjedima.

'Amerika ne želi zanemariti niti jedan sukob dok ograničava svoje projiciranje sile u regiji. Dobri odnosi Izraela s Turskom povećat će pritisak na Iran', kazao je Kalaycioglu.

Pored isprike, dvojica čelnika razgovarala su i o daljnjem ublažavanju ograničenja na uvoz robe u Gazu, što je bio cilj Mavi Marmare, jedne od niza flotila kojoj je Izrael blokirao pristup palestinskoj priobalnoj enklavi. Nisu postignuti nikakvi novi dogovori, no izraelski dužnosnici kažu kako razmatraju mogućnost da dopuste dopremu više robe pod uvjetom da se iz Gaze ne ispaljuju rakete na izraelski teritorij. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook