"Preokreti na međunarodnoj sceni" prisiljavaju Rusiju da "prilagođava svoje dokumente strateškog planiranja, posebice koncepcije vanjske politike Ruske Federacije", rekao je predsjednik Vladimir Putin na sastanku svog Vijeća za nacionalnu sigurnost.
Pročitajte i ovo
Prema šefu diplomacije Sergeju Lavrovu, novi dokument ističe "egzistencijalnu prirodu prijetnji (...) stvorenih djelovanjem neprijateljskih zemalja", kvalificirajući Sjedinjene Države kao "glavnog pokretača i predvoditelja antiruske linije".
"Generalno rečeno, politika zapada čiji je cilj oslabiti Rusiju svim sredstvima okarakterizirana je kao hibridni rat nove vrste", rekao je Lavrov.
Pročitajte i ovo
Nova ruska vanjskopolitička strategija temelji se na načelu da će se "antiruskim mjerama neprijateljskih zemalja stalno suprotstavljati, ako je potrebno i oštro", dodao je.
Usvajanje ove nove vanjskopolitičke strategije potvrđuje duboki jaz koji postoji između Moskve i zapadnih zemalja od pokretanja ruske ofenzive na Ukrajinu.
Zabrinuti raspravom o dolasku mirovnih snaga
"Rasprava o mogućem raspoređivanju zapadnih mirovnih snaga u Ukrajinu potencijalno je vrlo opasna ideja", upozorio je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov komentirajuči izjavu mađarskog premijera Viktora Orbana.
"Ako govorimo o nekakvim ozbiljnim pregovorima, onda je to potencijalno izuzetno opasna rasprava. U svjetskoj praksi takve se snage, u pravilu, koriste samo uz suglasnost obiju strana. U ovom slučaju to je potencijalno vrlo opasna tema", rekao je Peskov.
Ranije je Orban otkrio da su čelnici EU blizu rasprave o temi mogu li ili ne trebaju države članice poslati neku vrstu mirovnih snaga u Ukrajinu, piše RT.
Sukob postaje samo krvaviji i brutalniji
Mađarski čelnik upozorio je da sukob u Ukrajini postaje samo krvaviji i brutalniji te je upitao zašto čelnici EU nisu usredotočeni na pokušaj postizanja mira u Ukrajini diplomatskim sredstvima, a ne na pružanje smrtonosnijih alata Kijevu i raspirivanje neprijateljstava.
"Ako se ovo nastavi, opasnost od svjetskog rata nije književno pretjerivanje", rekao je Orban.
Budimpešta se i dalje protivi sankcijama na ruske energetske resurse i odbija poslati vojnu pomoć snagama Kijeva, navodeći potrebu za održavanjem i opremanjem vlastite mađarske vojske.
Rusija će zatražiti pomoć od partnera
Ruski zastupnik Alexey Chepa sugerirao je da bi se, ako EU odluči poslati mirovne snage u Ukrajinu, to sigurno protumačilo kao izravno uplitanje u sukob i pokušaj izazivanja rata Rusije i NATO-a.
Chepa je naveo da bi Rusija u tom slučaju mogla biti prisiljena tražiti pomoć od svojih partnera iz Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti, među kojima su Bjelorusija, Armenija, Kazahstan, Kirgistan i Tadžikistan.
