Brojni su događaji organizirani diljem Njemačke, među njima i govor kancelarke Angele Merkel u sinagogi u Berlinu u nazočnosti Središnjeg židovskog vijeća Njemačke.
Pročitajte i ovo
prozvao Milanovića i Plenkovića
Bulj o avionima s migrantima: "Smijali su mi se, a sad je sve jasno..."
"Ljude ćemo poticati..."
Njemačka se sprema za rat: Tvrde da je sve dogovoreno još u lipnju
U Kristalnoj noć (njem. Kristallnacht), dvodnevnom okrutnom nasilju nacista protiv Židova i njihove imovine s početkom u noći s 9. na 10. studenoga 1938., ubijen je 91 Židov, tisuće su bile ranjene, oko 7500 trgovina u židovskom vlasništvu je oštećeno, više od sto sinagoga zapaljeno i uništeno, a oko 25.000 Židova zatvoreno.
Židovima je od tada bio zabranjen boravak na javnim mjestima (parkovi, knjižnice, muzeji), morali su su preseliti u posebne dijelove gradova (geta), njihova djeca nisu smjela pohađati javne škole, a svi stariji od šest godina morali su nositi žutu oznaku Davidova štita.
Za povjesničare Kristalna noć prijelaz je iz faze diskriminacije Židova u fazu progona što je bila priprema za provedu plana o "konačnom rješenju židovskoga pitanja", sustavnog masovnog istrjebljenja Židova.
Propaganda je tvrdila da je Kristalna noć bila spontan izljev narodnog bijesa nakon ubojstva diplomata u Parizu, no zapravo su je pomno isplanirali najviši dužnosnici nacističke hijerarhije.
Zabrinjavajuća slika današanje Europe
Znak za napad dao je Joseph Goebbels, nacistički ministar propagande. Operaciju su proveli pripadnici paravojnih nacističkih organizacija SS (akronim od njem. Schutzstaffel: zaštitni odred) i SA (Sturmabteilung: jurišni odred).
Komemoracija se ove godine poklapa s obilježavanjem stogodišnjice Versajskog mira, kojim je završen Prvi svjetski rat i ukinuto Drugo carstvo (Drugi Reich) i održava se u razdoblju u kojem Njemačka ima razloga za zabrinutost, piše agencija AFP.
Prije samo godinu dana u Bundestag je ušla stranka krajnje desnice Alternativa za Njemačku (AfD), a u kolovozu je grad Chemnitz na istoku zemlje (bivša istočna Njemačka, DDR) bio poprište ksenofobnih nasilnih prosvjeda.
"Danas, opet svjedočimo nasilju na ulicama", upozorava Felix Klein, vladin povjerenik protiv antisemitizma, zabrinut zbog "radikalizacije govora u Njemačkoj".
Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je 31. listopada da je "zaprepašten" sličnošću slike današnje Europe, koja je "podijeljena strahovima, obnovom nacionalizma" sa stanjem 30-ih godina 20. stoljeća.
"Pogledajte kako se u pet godina stanje promijenilo u Turskoj, Brazilu, Sjedinjenim Državama, Siriji pa čak i ovdje u Njemačkoj, pogledajte Chemnitz", rekao je Uwe Neumärker, direktor Zaklade za izgradnju spomenika žrtvama holokausta.
Neumärker je jedan od idejnih začetnika izložbe posvećene Kristalnoj noći u berlinskom muzeju "Topografija terora" na mjestu nekadašnjeg sjedišta Gestapa i SS-a.
"U studenome 2018., na rubu smo provalije jedne nove Kristalne noći, ali naša je zadaća spriječiti da se ponove takve brutalnosti", upozorio je Svjetski židovski kongres.
Brojni Nijemci odaju počast žrtvama Kristalne noći polaganjem cvijeća na "Stolpersteine", tisuće mjedenih poločica ugrađenih u pločnik s ugraviranim imenima i adresama žrtava.
Novi oblik antisemitizma
U 2017. pločice su bile ukradene i pojačale su strah od od obnove antisemitizma, što je sramotna stvarnost za zemlju koja je svoj poslijeratni identitet gradila na kajanju za holokaust.
Novi oblik antisemitizma u Njemačkoj zapravo je redovito na naslovnicama, ali uperen je danas protiv Arapa, muslimana pristiglih masovno u Njemačku velikim migrantskim valom 2015. godine.
Međutim, uspon njemačke krajnje desnice danas također u prvi plan stavlja nacionalni antisemitizam piše AFP i podsjeća da stranka AfD u javnosti potiče polemike o nacizmu i osuđuje to što se Njemačka neprestance mora kajati za istrebljenje Židova.
Pripadnici ekstremne desnice planirali su u petak održati manifestaciju u Berlinu no okupljanje im je zabranjeno.
Zabrinutost ne prestaje rasti u njemačkoj židovskoj zajednici koju danas čini 200.000 ljudi.
Broj zločina i prekršaja antisemitskog karaktera ipak je stabilan prema policijskoj statistici, s oko 1400 slučajeva svake godine od 2015., a za više od 90 posto njih odgovornost se pripisuje krajnjoj desnici. (Hina)