Njemačka okružna upraviteljica Martina Schweinsburg od početka prosinca izbjeglicama je podijelila 200 platnih kartica, a svih 740 u Griezu bi ih trebalo dobiti do kraja siječnja.
Po uzoru na Griez, nekoliko njemačkih okruga i saveznih država slijedit će njihov primjer koji je već sad pokazao određeni uspjeh.
"Sve je razjašnjeno s davateljem usluga u roku od dva dana. Kartice su napravljene nakon dva tjedna", rekla je Schweinsburg kritizirajući da natječaj države i savezne vlade traje predugo.
"Raspoloženje u zemlji je vrlo užareno. Nemamo dostupnih socijalnih stanova zbog iznajmljivanja za tražitelje azila. Uostalom, nije dobro da hodaju okolo s nekoliko stotina eura u novčaniku", dodala je za Bild.
Pročitajte i ovo
Okružna upraviteljica je istaknula da izbjeglice više ne smiju nestajati s novcem od države.
"Ovo nije nerazumno ograničenje. Zakon od njih zahtijeva da ostanu u okrugu u koji su dodijeljeni samo prva tri mjeseca", poručila je Schweinsburg.
Iako je većina izbjeglica sretna što uopće nešto dobiva, voditeljica Službe za skrb o izbjeglicama, Dagmar Pöhland napomenula je da ipak ima onih koji to odbijaju. "Ne želimo karticu, želimo gotovinu", prenijela je poruku izbjeglica i dodala da su nakon toga i ubrzo otišli.
Prema informacijama, broj ljudi koji su otišli višestruko se povećao od uvođenja kartice.
Pročitajte i ovo
"Platna kartica odvojit će žito od kukolja. Onome tko je stvarno u bijegu nije važan način plaćanja. Kupujete odjeću ili hranu, ali neki ljudi također kupuju preskupe mobitele, posebno mlađi ljudi i solo putnici. Izbjeglice moraju naučiti kako postupati s novcem putem kartice", objasnila je Pöhland.
Osim toga, Pöhland je kazala da je država dosad dopustila previše zlostavljanja, što nije u redu. "Već dugo nismo društvo koje prima", izjavila je, naglašavajući da je za bolju integraciju potreban bolji pristup školama i medicinskoj skrbi.
Čelnik CDU-a Tiringije Mario Voigt pozdravio je inicijativu Martine Schweinsburg i poručio da se time pokazuje "kako vratiti red u politiku prema izbjeglicama. Ono što savezna i državna vlada ne mogu učiniti, čine jake lokalne zajednice".
Kako kartice uopće funkcioniraju?
Izbjeglice dobe platnu karticu na kojoj se nalazi 300 do 400 eura mjesečno, ovisno o statusu tražitelja azila. Osim toga, svaki izbjeglica dobiva džeparac od prosječno 100 eura koji se isplaćuje u gotovini.
Platnu karticu mogu koristiti svugdje gdje se prihvaća Mastercard, ali personalizirane kartice mogu se koristiti samo u toj regiji, što bi značilo da su gotovinska plaćanja ili transferi primjerice u matične zemlje nemogući.
Prednost u odnosu na bonove je ta da ako se roba i vrati, novac se ne isplaćuje u gotovini nego se vraća natrag na karticu. Usto, vlast također može uzeti novac s računa ili blokirati kartice.
