New York, grad s populacijom koja se brzo približava brojci od devet milijuna te s velikim kulturnim, povijesnim i financijskom resursima, približava se opasnoj zoni klimatskih promjena, piše Business Insider. Neki kažu i da je već stigla.
Pročitajte i ovo
Savjeti za sigurnost
Oglasio se HGSS: Evo što morate učiniti u slučaju poplava
Sve službe na terenu
VIDEO Apokaliptični prozori iz poznatog europskog grada: Bujice nosile sve pred sobom, gradonačelnik pobjesnio zbog jednog propusta
Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) svrstala je New York među deset gradova najosjetljivijih na porast razine mora, s 2,9 milijuna ljudi i 2,1 bilijuna dolara vrijednom imovinom koji su izloženi olujnim udarima i poplavama ako razina mora nastavi rasti.
Uragan Sandy samo je jedan od simptoma globalnog zatopljenja i prvo strašno upozorenje.
Udario je bez milosti. Vjetar je rušio drveće i električne vodove, uništavao automobile i domove. U roku nekoliko sati, tisuće njujorških domova ostalo je bez struje, a grad je prema procjenama zbog obustave rada izgubio 25 milijardi dolara.
No, koliko god razoran je Sandy bio, samo je nagovještaj onoga što bi moglo uslijediti. Dok su naši djedovi i bake vjerojatno proživjeli jednu oluju razornu poput Sandy, naši unuci mogu očekivati da će se za života susresti s njih najmanje 20.
Uragani će biti intenzivniji
Iako su klimatske promjene najpoznatije po podizanju razine mora i temperatura, i oluje će učiniti intenzivnijima. Sa zagrijavanjem Zemlje u atmosferu ulazi više vodene pare koja je gorivo za oluje. A neće samo zrak postati topliji. Kako se oceani zagrijavaju tako će uragani poput Sandy koji nastaju u Atlantiku postati intenzivniji.
Zbog sve toplijih oceana i topljenja leda razina mora će rasti, zbog čega će se povećati učestalost poplava. U konačnici, to će dovesti do toga da će cijeli dijelovi New Yorka biti trajno potopljeni.
Od sredine 1800-ih godina razina vode u blizini grada porasla je za gotovo pola metra. Kao rezultat, danas je 20 puta veća vjerojatnost da će opasni valovi preplaviti manhattansku branu nego je bila prije 170 godina.
Temperatura pada, tenzije rastu: U New Jerseyu gorivo na par-nepar!
A Manhattan nije jedini dio grada u opasnosti. Značajni dijelovi Brooklyna i Queensa također su izloženi velikom riziku od poplava.
Na rizičnim područjima smještena su važna gradska tranzitna čvorišta, poput aerodroma John F. Kennedy i LaGuardia čiji se dijelovi nalaze na tek 60 do 180 centimetara iznad razine mora, a valovi tijekom uragana Sandy bili su preko četiri metra visoki.
Borba s visokim temperaturama
Plaže će na tim područjima nestati, a kada se ne budu pripremali za poplave stanovnici New Yorka borit će se s ekstremnim temperaturama.
Do vremena kada današnja djeca odu u mirovine, prosječne temperature u ljetnom razdoblju porasti će s današnjih 27 na 33 stupnja Celzijeva. Inače, vrućina godišnje ubije 2000 Amerikanaca. Smrti su češće u većim gradovima i najruralnijim područjima.
Trend zagrijavanja događa se od 19. stoljeća. I dok se nama ne sviđa, neke vrste uživaju. Među njima su kukci koji se reproduciraju kada je toplo, a neaktivni su kada je hladno. S porastom temperatura duže se će zadržavati primjerice ose i komarci.
Za samo dva dana odvija se ključni trenutak za spas planeta!
Klimatske promjene utjecat će i na ishranu jer će promjene temperatura imati negativan utjecaj na farme. Zagrijavanje vode otjerat će lokalnu populaciju među Njujorčanima omiljenog lososa, na čije će mjesto vjerojatno doći grgeč kojem toplija voda odgovara. Nestat će i lokalne sorte jabuka.
Oni koji uživaju u šetnjama u okolnim šumama od njih će se morati oprostiti. Nijedna od biljnih i životinjskih vrsta na tim područjima neće preživjeti više temperature. Šume će početi odumirati 2050. godine.
Postoje planovi
Naavno, postoje planovi koji bi trebali spriječiti propast najvećeg američkog grada. Uključuju zelenu tampon zonu koju njezini dizajneri zovu 'veliko U'.
Plan danske kompanije Bjarke Ingels Group je da se donji dio Manhattana okruži umjetnim nasipima, vrtovima i zelenim brdima. Za projekt je već odobreno 350 milijuna dolara državnih sredstava. Gradnja bi trebala početi u idućih nekoliko godina.
Još jedan projekt, naziva Hunts Point Lifelines, obuhvaća gradnju brana i sustava dostave hrane u grad vodenim putem kako bi grad bio otporniji na porast razine mora.
Planovi su dokaz da kada Njujorčani počnu problem shavaćati ozbiljno, mogu doći do prilično kreativnih rješenja kako bi ga zaustavili.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook