Netanyahu je podsjetio na grozote holokausta, citirajući pismo iz 1944. u kojem je SAD odbacio zahtjev židovskih čelnika za bombardiranjem nacističkog logora Auschwitz. Njegova poruka je jasna: Izrael se ne može osloniti na druge u obrani vlastitog naroda.
‘Kao izraelski premijer, neću nikada dopustiti da moj narod bude u sjeni uništenja’, rekao je Netanyahu u ponedjeljak pred moćnom proizraelskom lobističkom organizacijom AIPAC nakon sastanka s američkim predsjednikom Barackom Obamom.
Pročitajte i ovo
priopćenje suda
Međunarodni kazneni sud izdao nalog za uhićenje Benjamina Netanyahua
Kaos na Bliskom istoku
Iran se priprema za sveobuhvatni rat, procurili vojni planovi: U jednom slučaju neće učiniti ništa
>> Apokaliptičan video iranskog nuklearnog napada na Izrael
‘Čekali smo da vidimo što će postići diplomacija, čekali smo da vidimo kako će djelovati sankcije. Ne možemo si priuštiti da čekamo predugo’, istaknuo je.
Te su riječi odjeknule u Izraelu gdje analitičari, komentatori i bivši vojni dužnosnici ocjenjuju kako se zaoštrio ton prema Iranu, koji je otvoreno pozvao na uništenje Izraela.
‘Pištolj ne samo da je napunjen, nego je spušten osigurač’, rekao je Izraelskom radiju Uzi Dayan, bivši general i savjetnik za nacionalnu sigurnosti.
Izrael je nepopustljiv u stavu da Iranu neće dopustiti proizvodnju nuklearnog oružja i ‘pritišće’ Washington da bude oštriji prema Teheranu kako bi ga prisilio da obustavi sporni nuklearni program.
>> 'Izrael nije donio odluku o napadu na Iran'
Iran uporno tvrdi da je program isključivo mirnodopski, u što vjeruje malo zapadnih država, a SAD i EU uvode sve oštrije gospodarske sankcije kako bi Teheran odustao od programa i vratio se pregovorima. Izraelski stručnjaci smatraju da će sankcije uroditi plodom samo ako iza njih stoji vjerodostojna vojna prijetnja. To je skeptike navelo da povjeruju kako je Netanyahuova retorika samo predstava za javnost, no riječi koje je upotrijebio otišle su tako daleko da će Netanyahu izgubiti kredibilitet u domaćoj javnosti ako se pokaže da se radilo o običnom ‘blefu’, upozoravaju stručnjaci.
Obama se zauzeo za to da se sankcijama da više vremena i, iako se Washington slaže s Izraelom kako je neprihvatljivo da se Iran domogne nuklearnog oružja, terminologija koju su koristili Obama i Netanyahu ponešto se razlikuje. Dok je Obama govorio o sprječavanju Irana da se ‘domogne’ atomske bombe, Netanyahu je govorio o tome da Iran treba spriječiti u ‘razvijanju’ nuklearnog oružja.
Analitičari kažu kako to znači da Izrael ne želi da Iran uopće posjeduje dijelove i materijale potrebne za izradu bombe. Washington bi, pak, reagirao samo ako se pokaže da Teheran aktivno pokušava sastaviti te dijelove. Izraelska pozicija proistječe iz tzv. ‘Beginove doktrine’, nazvane prema bivšem izraelskom premijeru Menachemu Beginu koji je 1981. naredio zračni udar na iranski reaktor sumnjajući da služi proizvodnji plutonija potrebnog za izradu nuklearnih bojnih glava.
'Nisam siguran da smo spremni za rat'
Kako je Begin tada rekao, napad je dokaz da njegova zemlja ‘ni pod kojim okolnostima neće dopustiti da neprijatelj razvije oružje za masovno uništenje protiv našega naroda’. Netanyahuov govor u ponedjeljak bio je najjasniji izraz te doktrine otkako je 2009. preuzeo premijersku dužnost, no stručnjaci ističu kako skeptičnu javnost tek treba uvjeriti u neizbježnost rata.
‘On nas priprema za rat, no nisam siguran da smo spremni za to. To nije pametna igra, nego kockanje’, rekao je Uri Dromi, glasnogovornik bivšeg premijera Yitzhaka Rabina. Prošlotjedna anketa pokazala je kako samo 19 posto Izraelaca smatra da bi trebali napasti Iran, čak i bez potpore Washingtona.
Brojni Izraelci se boje da zemlja nije spremna za oružani sukob, a stručnjaci procjenjuju da bi se Izrael mogao naći pod kišom raketa iz Irana i njegovih saveznika, poput Hezbolaha u Libanonu. Slučajno ili ne, samo nekoliko sati nakon Netanyahuova govora izraelski ministar civilne zaštite Matan Vilbai poručio je preko sms-a: ‘Izrael je sposoban presresti rakete koje bi došle s bilo kojeg mjesta na Zemlji... Svaki građanin itekako zna što treba učiniti u slučaju izvanrednog stanja’. (Hina)