"Pozivamo Rusiju da okonča ilegalno i samoproglašeno pripojenje Krima", rekao je glavni tajnik Anders Fogh Rasmussen na skupu 28 zemalja članica NATO-a.
Pročitajte i ovo
"Pozivamo Rusiju da povuče svoje vojnike iz Ukrajine i prekine slati oružje, borce i sredstva separatistima" na istoku Ukrajine, rekao je i poručio "Pozivamo Rusiju da odustane od sukoba i krene putem mira".
Ukrajina-Rusija
Izjave glavnog tajnika zadale su ton u kojem se odvija rad dvodnevnog sastanka na vrhu u vrijeme najvećih napetosti između Zapada i Rusije nakon pada Berlinskog zida i raspada Sovjetskog bloka prije 25 godina.
Prodor okrutne radikalne sunitske skupine u Siriji i Iraku druga je dominantna tema skupa u kompleksu Celtic Manor blizu Newporta, 30-ak kilometara od Cardiffa.
Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko od kojega su prije početka summita američki predsjednik Barack Obama, britanski premijer David Cameron, njemačka kancelarka Angela Merkel, francuski predsjednik Francois Hollande i talijanski premijer Matteo Renzi čuli analizu stanja, najavio je da će u petak narediti prekid vatre koji bi otvorio put za provedbu mirovnog plana.
"Jedino što sada trebamo za mir i stabilnost su dvije glavne stvari: prvo da Rusija povuče svoje vojnike, a drugo da zatvori granicu", rekao je Porošenko i najavio da će prekid vatre objaviti ako se u Minsku održi sastanak Ukrajine, proruskih pobunjenika i OESS-a.
I vođe proruskih separatista izrazili su u četvrtak spremnost narediti primirje ako se dogovori mirovni plan.
Porošenko od Zapada traži oružje, uvježbavanje svojih vojnika i političku potporu kako bi se suprotstavio agresiji ruskog predsjednika Vladimira Putina. Visoki NATO-ov vojni dužnosnik rekao je da Moskva ima "nekoliko tisuća" vojnika i stotine tenkova i oklopnih vozila u Ukrajini, što Kremlj potpuno niječe.
Porošenko je nakon razgovora s sudionicima summita NATO-a rekao kako je nekoliko članica Saveza ponudilo Ukrajini "borbenu i neborbenu" vojnu opremu uključujući "oružje velike preciznosti".
Osim toga NATO je obećao 15 milijuna eura obrambene pomoći Kijevu, rekao je Rasmussen. Ta sredstva namijenjena su poboljšanju logistike, zapovjednih i nadzornih sustava, komunikacija i cyber obrane ukrajinske vojske kao i skrbi za ranjene vojnike.
Porošenkov plan da obnovi ukrajinsku aplikaciju za članstvo u NATO razbjesnio je Rusiju tim više što je američki predsjednik Barack Obama rekao u srijedu da će vrata ostati otvorenima svima koji mogu smisleno pridonijeti zajedničkoj sigurnosti. Pariz i Berlin protive se prijemu Ukrajine strahujući da bi ih porast napetosti mogao uvući u rat s Rusijom.
Uoči summita ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov poručio je da se Moskva protivi ukrajinskom pridruživanju NATO-u i upozorio Zapad neka ne pokušava nametnuti svoju volju bivšoj sovjetskoj republici.
Rasmussen je pozdravioe mirovne napore, ali i izrazio dvojbe u iskrenost Rusije.
"Mi nažalost i dalje vidimo da je Rusija umiješana u destabilizaciju stanja u Ukrajini", rekao je.
Dan ranije Porošenko i ruski mu kolega Vladimir Putin dogovorili su prekid vatre, no ubrzo je iz Putinova ureda priopćeno da nije postignut nikakav dogovor, a kasnije je Putin objavio svoj plan za prekid vatre.
"Ruska agresija na Ukrajinu "poziv je na buđenje", rekao je Rasmussen. Istaknuo je da se summit održava u "kritično vrijeme", da će okupljeni čelnici pokazati "odlučnost, jedinstvo i solidarnost" i bit će "oblikovan novi NATO" zato što je jači NATO potreban za "složeniji i kaotičniji svijet" kakav je danas.
RAP i Hrvatska
U petak drugog, završnog dana summita, kojeg već nazivaju povijesnim, trebali bi najaviti osnutak udarnih postrojba, snaga u vrlo visokom stupnju pripravnosti, sposobnih rasporediti se u roku od čak dva dana.
Od Hrvatske nije traženo da sudjeluje u NATO-ovim snagama za brzu reakciju, rekao je hrvatski predsjednik Ivo Josipović u Newportu.
"Od Hrvatske neće biti ništa traženo. Očito je da će se nastojati postići neki politički ciljevi, u prvom redu da se osigura mirni dijalog kako bi se pokušalo riješiti krizu u Ukrajini mirnim putem. Iznimno je važno da se kriza u Ukrajini rješava na temelju međunarodnog prava, to jest da se poštuje integrietet Ukrajine. NATO kao savez želi također nastavak dijaloga", rekao je Josipović koji predvodi hrvatsko izaslanstvo na summitu. "Hoće li se tražiti, ne znam, nemam čarobnu kuglu, ali je jasno i imao sam više puta upite hoće li Hrvatska vojno sudjelovati, moj je odgovor -ne", rekao je Josipović.
Istočna Europa
Istočnoeuropske članice NATO-a kao što je Poljska zatražile su da stalno na njihovu teritoriju budu stacionirane tisuće vojnika radi mogućeg odvraćanja ruskog napada. Članice su odbacile tu ideju djelomice zato što je skupa, a i zato jer ne žele prekršiti sporazum s Rusijom iz 1997., kojim se NATO obvezao da neće trajno imati većih borbenih postrojba na istoku.
Umjesto toga lideri će se suglasiti o preraspoređivanju opreme, goriva i streljiva u istočnoeuropskim zemljama s bazama koje će biti spremne primiti snage za brzo djelovanje bude li potrebno.
Ministar obrane Ante Kotromanović, koji sudjeluje u hrvatskom izaslanstvu na summitu, rekao je da Hrvatska "može ponuditi medicinsku pomoć za sve vrste ranjenika, koji mogu doći u Hrvatsku i liječiti se".
Kotromonavić je najavio da će se u četvrtak potpisati sporazum s devet članica NATO-a o zajedničkom razvoju obrambenih sposobnosti.
Riječ je o ideji da savezničke i partnerske zemlje zajednički rade na razvijanju određenih obrambenih sposobnosti predvođene jednom od država s jačim obrambenim sposobnostima. U ovom slučaju je to Njemačka.
Desetak zemalja pridružit će se vojnim vježbama u Lvovu u Ukrajini kasnije u rujnu, a domaćini će biti Ukrajina i američka vojska.
NATO neće slati oružje u Ukrajinu no pojedine zemlje to mogu ako žele.
Nakon Hladnog rata NATO i Rusija težile su suradnji na sigurnosnom polju no NATO je zaključio da ti napori nisu uspjeli i da Rusija više nije partner te je suradnja prekinuta nakon ruskog pripojenja ukrajinskog poluotoka Krima u ožujku. Francuska je u srijedu objavila da ipak neće isporučiti svoje vojne brodove Rusiji zbog ruske akcije u Ukrajini, no ugovor ipak nije otkazan.
Afganistan
Na maloj svečanosti u četvrtak NATO je obilježio kraj operacija u Afganistanu i sada se treba više usredotočiti na svoju osnovnu zadaću obrane vlastitog teritorija.
O nastavku pomaganja u Afgainstanu hrvatski predsjednik je rekao da ima nekoliko elemenata u kojima se Hrvatska može uklopiti, to je edukacija vojne policije u kojoj je bila među najistaknutijim zemljama parnterima.
Također ima i prostora i za angažman u razvoj civilnog društva u Afganistanu, posebice u vezi s položajem žena i njihovu aktivnom uključivanju u društvo, o čemu je često govorila ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić, rekao je Josipović.
Islamska država
Čelnici NATO-a trebaju na summitu dogovoriti pomoć u borbi protiv radikalne sunitske skupine Islamske države. Rasmussen je najavio da će saveznici ozbiljno razmisliti o svakome zahtjevu Iraka za pomoć u borbi protiv IS-a.
Malo je izgledno da će cijeli NATO slijediti SAD koji već izvodi vojne naapde na ciljeve IS-a. Moguće je da se SAD-u pridruže Francuska i Velika Britanija. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
-
Duboko ispod površineZnanstvenici došli do uznemirujućeg otkrića dok su kopali najdublju rupu na svijetu: Što je "zvuk iz pakla" koji se čuo?
-
Nesreća na raduTragedija u Splitu: Muškarac hitno prevezen u bolnicu, podlegao ozljedama
-
izdana upozorenjaVIDEO Snježna oluja zaprijetila dijelu Europe: Zastrašujuća snimka vodene bujice koja prolazi kroz grad
