"Rusija odgovorno provodi svoje međunarodne obveze u tom području", rekao je i spomenuo Protokol iz Kyota i Pariški sporazum i uvjeravao da "Rusija energično radi na provedbi modernog zakonodavstva kako bi ograničila svoje emisije stakleničkih plinova".
Vladimir Putin, čiju zemlju posebno brine zatopljenje u Sibiru i na Arktiku, rekao je, bez navođenja podataka, da želi bitno ograničiti emisije Rusije do 2050. godine.
On je također podsjetio da su sadašnje ruske emisije stakleničkih plinova upola manje nego 1990. i pale su s 3,1 milijarda tona CO2 na 1,6 milijardu radi restrukturiranja industrije nakon pada SSSR-a.
Zagovornik nuklearne energije, Putin je naglasio da je njihova energetska politika bazira na izvorima energije s malim emisijama CO2.
Pročitajte i ovo
Dodao je da se nada da će se uzeti u obzir svi čimbenici koji pridonose zatopljenju i naveo metan čije bi emisije želio prepoloviti u sljedećih trideset godina, te pozvao je na poboljšanje međunarodne suradnje u borbi protiv zagrijavanja.
"Rusija je spremna predložiti niz zajedničkih projekata i razmotriti ulaganja stranih tvrtki u naše čiste tehnologije", dodao je.
Brojni znanstvenici drže da su Sibir i Arktik među regijama koje su najizloženije klimatskim promjenama. Posljednjih godina su zabilježene rekordno viske temperature, ali i neuobičajeni šumski požari ogromnih razmjera.
Pročitajte i ovo
Ali Rusija u zagrijavanju vidi i pozitivnu stranu, poput razvoja pomorske trgovačke rute koja povezuje Europu i Aziju preko Arktika, što postaje izvedivo jer se led topi. Moskva je hvalila tu "sjevernu rutu" kada je Sueski kanal krajem ožujka nekoliko dana bio blokiran.
Rusija je danas na četvrtom mjestu na svijetu po emisijama stakleničkih plinova i Vladimir Putin je, nakon godina oklijevanja, u listopadu 2019. ratificirao Pariški sporazum o klimi.
