Novo obavještajno izvješće kojim barataju dužnosnici SAD-a i zapadnih zemalja sugerira da je ruski predsjednik Vladimir Putin možda okrenuo svoju trenutačnu pozornost u ratu u Ukrajini prema kratkoročnijim ciljevima - učvršćivanju kontrole nad teritorijima koje su njegove snage već zauzele i oživljavanju svoje zemlje, kojoj gospodarski ne cvjetaju ruže.
Golema tragedija
Našli sina (8) mrtvog na njegov rođendan: "Ne kupujte ovo svojoj djeci!"
požar u Donjoj Austriji
Poginula braća od 1 i 5 godina, otkriveno kako je došlo do tragedije: Majka je vrištala i zazivala pomoć
Napokon slobodni
Troje djece spašeno iz kuće strave, zatočili ih roditelji: "Bila su u užasnom stanju"
To označava evoluciju u odnosu na nedavna američka i zapadna obavještajna izvješća prema kojima je Putin smatrao da mu je stanje rata naklonjeno, da ima inicijativu i dovoljno ljudstva za dugotrajniji sukob protiv posustale Ukrajine te da može zauzeti cijelu zemlju.
Percepcija da je Putin eventualno promijenio razmišljanje pridonijela je uvjerenju predsjednika Donalda Trumpa i njegovih pregovarača da bi ruski predsjednik mogao biti spremniji razmotriti moguće mirovno rješenje nego prije.
No visoki američki dužnosnici ostaju skeptični prema Putinu i njegovim tvrdnjama u tijeku pregovora da želi mirovni sporazum, iako je ono što SAD nudi Rusiji povoljno te bi joj omogućilo zadržavanje većine zauzetih teritorija. Široko je rasprostranjeno mišljenje da bi Rusija, čak i ako se složi s nekim oblikom dogovora, mogla iskoristiti pauzu za ponovno pokretanje rata i dugoročno nastaviti širiti kontrolu nad Ukrajinom.
"Mislim da on sada razmišlja, neću reći skromnije, ali o tome što je razumno ostvariti u bližoj budućnosti", rekao je za CNN visoki zapadni obavještajni dužnosnik upoznat s pitanjem.
Pritisak sve više nezadovoljne Trumpove administracije, prijetnje dodatnim sankcijama i slabija ruska ekonomija doveli su Putina u potencijalno neugodnu poziciju. U razgovorima se snažno naglašava i mogućnost američkih investicija u Rusiju ako rat prestane, prilike koje SAD naziva "povijesnima".
"Sve ovisi o tome što je SAD spreman staviti na stol kako bi Putin mogao ne samo tvrditi domaćoj javnosti da je slavio pobjedu nego zaista osjetiti da je postigao nešto vrijedno značajne pauze – a zatim, možda, nastaviti borbu kad za to bude bolje vrijeme", nadodao je dužnosnik.
Moskva je, slaže se visoki europski dužnosnik, spremna "igrati po pravilima" SAD-a, ograničiti svoje neposredne ciljeve kako bi poboljšala odnos s Washingtonom, ali nije odustala od svojih maksimalističkih ratnih ciljeva.
Kremlj se nada da će bolji odnosi privući pažnju nakon taktičke pauze te da će potom mješavinom vojnih, gospodarskih, informativnih i političkih alata ostvariti Putinove pune ciljeve u Ukrajini, pa i šire, objasnio je dužnosnik.
"Ruski cilj je da što više teritorija bude međunarodno priznato kao njihovo te da Ukrajina ostane što slabija", rekao je jedan visoki američki dužnosnik, koji je uvjeren da nema ni najmanje naznake da Putin zaista može pokoriti ostatak Ukrajine s obzirom na to da ruske snage već dugo ne mogu značajnije promijeniti crte bojišnice.
Dakle, svaki pomak u Putinovu razmišljanju proizlazi i iz te spoznaje te iz Trumpovih napora da potakne pregovore o završetku sukoba, objasnio je dužnosnik. "Procjena što Putin još može postići u ovom trenutku vjerojatno se promijenila, dijelom zato što postoji želja za prekidom rata", rekao je.
Razgovori o mogućim linijama razgraničenja usredotočili su se na pet teritorija na kojima Rusija ima najsnažniju kontrolu, uključujući Krim, koji je Putin pripojio 2014. Trump je javno tvrdio da Ukrajina neće vratiti većinu izgubljenih teritorija.
Prošlog tjedna potpredsjednik J. D. Vance naznačio je da SAD smatra da je prekid vatre negdje blizu aktualnih crta bojišnice uz neke teritorijalne kompenzacije.
"Ovaj mirovni sporazum tiče se tih tzv. pet teritorija. No u igri je puno više od toga", rekao je jedan američki dužnosnik. "Mislim da smo možda na pragu nečega što bi bilo iznimno važno za cijeli svijet."
Neki europski saveznici duboko su zabrinuti zbog okvira koji se nude jer bi SAD time mogao priznati teritorij nezakonito prisvojen Rusiji.
Izaslanik za Ukrajinu Keith Kellogg rekao je u utorak da administracija samo čeka da se Rusija suglasi s prekidom vatre. "Imamo jednu stranu, sad treba izaći i druga strana, a mislim da smo blizu. Ovo je posljednjih sto metara do cilja. U vojsci je to najtežih sto metara."
Ipak, politički i obavještajni krugovi već dugo dovode u pitanje jesu li Putin i njegovi najbliži saveznici iskreno angažirani u pregovorima ili pak nastoje pregovore odugovlačiti kako bi nastavili vojnu kampanju.
Trump je ustrajno tvrdio da vjeruje kako Putin želi mir i izražavao optimizam što se tiče mogućeg dogovora, no u subotu je na platformi Truth Social izrazio sumnju u ciljeve ruskog vođe: "Možda on uopće ne želi zaustaviti rat, samo me drži u neizvjesnosti, pa ga treba tretirati drugačije – bankovnim ili sekundarnim sankcijama."
Trump je napomenuo i nedavne ruske udare na Kijev i druga mjesta, što se, prema riječima visokog zapadnog obavještajnog dužnosnika, uklapa u argument da Putin ne pristupa pregovorima s namjerom da zaista završi rat.
"No ako mu se ponudi nešto što je preslatko da bi se odbilo, mislim da bi to moglo malo promijeniti njegovu perspektivu", zaključio je dužnosnik.