Tko i kako može postati američki predsjednik? Glasanje je lako u teoriji, a za novac koji se troši granice kao da i nema

Za novog predsjednika ili predsjednicu Amerikanci i Amerikanke glasat će u utorak 5. studenog.

SAD je savezna republika s predsjedničkim sustavom vlasti. Predsjednik republike je državni poglavar, vrhovni zapovjednik oružanih snaga i nositelj izvršne vlasti. Predsjednički kandidati imenuju se na stranačkim konvencijama nakon provedenoga procesa stranačkih predizbora (primaries).

Tko se smije kandidirati i koje ovlasti ima predsjednik?

Kandidati za predsjednika moraju biti američki državljani stariji od 35 godina, koji su rođeni u SAD-u i u njem žive barem 14 godina. Predsjednika bira kolegij izbornika (Electoral College), tijelo izabrano na općim izborima u saveznim državama. Predsjednik je biran za mandat od četiri godine i može biti biran najviše na dva mandata.

Predsjednik SAD-a ima široke ovlasti: nositelj je državne vlasti i odgovoran za provedbu saveznih zakona; uz potvrdu Senata imenuje suce Vrhovnoga suda i savezne činovnike; ima pravo veta na zakonodavne prijedloge, koji Kongres može odbiti dvotrećinskom većinom glasova u oba doma. Predsjednik nema pravo zakonodavne inicijative, ali kroz poruku o stanju u državi, govoru koji iznosi na početku godišnjeg zasjedanja Kongresa, može ponuditi cjelovit program zakonodavne djelatnosti; zajedno sa Senatom kreira i vodi vanjsku politiku te uz pristanak Senata zaključuje međunarodne ugovore.

Prema Ustavu, predsjednik SAD-a može biti optužen za teška kršenja zakona i zloporabu ovlasti (izdaja, podmićivanje...) te može biti uklonjen s dužnosti. U tom slučaju Zastupnički dom (House of Representatives) podiže optužnicu i službeno pokreće postupak optužbe (Impeachment). Senat presuđuje o njezinoj valjanosti, a dvotrećinskom većinom glasova svih senatora nekoga se može proglasiti krivim. Impeachment je institucija kontrole i ravnoteže vlasti u predsjedničkom sustavu.

Potpredsjednik SAD-a biran je zajedno s predsjednikom, a ima simbolične ovlasti, osim ako je predsjednik spriječen u obavljanju svojih dužnosti. U slučaju predsjednikove smrti, potpredsjednik ga nasljeđuje do kraja zakonom predviđenog mandata. U izvršnoj vlasti predsjedniku pomaže kabinet kojim predsjeda, a njegove članove (tajnike) imenuje nakon potvrde Senata. Kabinet nije kolektivno tijelo niti ima mogućnost odlučivanja, a konačnu odluku o načinu izvršnoga djelovanja donosi predsjednik.

Ilustracija - 2 Foto: Getty Images

Tko i kako može glasati na američkim predsjedničkim izborima?

Pravo glasa predsjedničkim izborima imaju američki državljani stariji od 18 godina. Sve države osim Sjeverne Dakote zahtijevaju da se ljudi registriraju prije nego što glasaju. Svaka od država ima svoj proces registracije birača i svoj rok, a u nekim slučajevima pravila su različita čak i od okruga do okruga.

U mnogim saveznim državama glasači ne mogu glasati ako ne pokažu identifikacijski dokument s fotografijom, kao i ako imaju kazneni dosje. S obzirom na to da Amerikanci nemaju nacionalnu osobnu iskaznicu, takav dokument je najčešće vozačka dozvola pa oni koji je nemaju često ne mogu glasati. Državljani SAD-a koji žive u inozemstvu mogu se registrirati za glasanje i zatražiti glasanje u odsutnosti putem pošte.

Negdje umjesto glasačkih listića i kutija postoje tzv. glasačke mašine, a proces glasanja u Sjedinjenim Državama počinje nekoliko tjedana prije službenog dana izbora. Prijevremeno glasanje dopušteno je u većini saveznih država, uključujući ono putem pošte ili osobno glasanje u posebnim izbornim centrima. Ova mogućnost je postala popularna posljednjih godina, posebno tijekom COVID-19, kada su milijuni birača iskoristili mogućnost glasanja u odsutnosti da bi izbjegli gužve na biralištima.

Ilustracija - 4 Foto: Getty Images

Financiranje kampanja

Nakon što su godinama vođene rasprave o ograničenju iznosa donacija za predizbornu kampanju, Vrhovni sud SAD-a donio je prije 14 godina presudu prema kojoj bi svako ograničenje političkog financiranja kampanje bilo cenzura i ilegalno. Od tada svatko može prikupiti koliko god želi, od firmi, banaka, sindikata, interesnih grupa ili bogatih pojedinaca, a pojedinci mogu na taj način donirati najviše 6600 dolara.

Pored toga, postoji mogućnost da se svom željenom kandidatu preko političkih akcijskih odbora, takozvanih PAC-ova (Political Action Committee), donira novac. PAC-ovi su organizacije koje podržavaju kandidaturu određene osobe. Obično ih osnivaju kompanije, sindikati ili interesne grupe koje zatim prikupljaju donacije od svojih članova ili zaposlenika. Pojedinačni članovi ili zaposlenici mogu donirati do 5000 dolara godišnje PAC-ovima, a sam PAC, odnosno kompanije, sindikati ili interesne grupe ne smije uplaćivati novac. Pojedinci mogu dodatno donirati do 41.300 dolara godišnje nacionalnim stranačkim organizacijama.

Bez gornje granice može se donirati preko super-političkih akcijskih odbora (Super PAC-ovi). Oni su nešto poput nezavisnih lobističkih grupa koje su sve češće osnivane od 2010. Oni smiju neograničeno prikupljati novac - od pojedinaca, kompanija i svih ostalih donatora. No, ne smiju ga prosljeđivati kandidatima, ali smiju raditi izbornu promidžbu u korist kandidata. Uvjet je samo da njihovo oglašavanje nije koordinirano s izbornim uredom podržanih kandidata. Ovaj uvjet službeno nadzire Savezno izborno povjerenstvo (FEC), no postoje rupe u zakonima.

Ilustracija - 3 Foto: Getty Images

Što nakon izbora?

Biračka mjesta diljem SAD-a otvorit će se između pet i sedam sati ujutro, a zatvoriti između 18 i 20 sati, ovisno o vremenskoj zoni. Prebrojavanje glasova počet će čim se birališta zatvore. No, zbog različitih metoda glasanja (putem pošte i prijevremenog glasanja) rezultati mogu varirati. Štoviše, u nekim državama glasovi poslani poštom mogu se prebrojavati sve do nekoliko dana nakon izbora, ovisno o datumu na poštanskom žigu.

Iako preliminarni rezultati često budu dostupni u noći izbora, službeni rezultati mogu biti poznati tek nekoliko dana ili tjedana kasnije, ovisno o tome koliko glasova treba prebrojiti.

Razdoblje nakon izbora poznato je kao tranzicija ako dođe do promjene predsjednika, a to razdoblje daje novoj administraciji vremena da imenuje ministre u kabinetu i napravi planove za novi mandat. Predsjednik službeno polaže zakletvu u siječnju na inauguraciji, koja se održava na stepenicama zgrade Kapitola u Washingtonu.