Litva je postavila protutenkovske barijere, poznate kao "zmajevi zubi", na mostove koji je povezuju s Rusijom.
Ministarstvo obrane također je priopćilo da je "vatreno oružje" postavljeno oko drugog utvrđenog mosta preko rijeke Njemen kako bi se zaustavio potencijalni ruski napad.
"Utvrde će biti potpomognute vatrenim oružjem u slučaju da bude potrebno kako bi se zaustavio i uništio neprijatelj", rečeno je.
Rijeka Njemen čini dio granice Litve s ruskom eksklavom Kalinjingrad. Duga je 933 kilometra i teče iz Bjelorusije kroz Litvu i zatim u Sjeverno more.
A "zmajevi zubi" koriste se za usporavanje tenkova i da "nasukana" vozila postanu laka meta neprijateljskih napada. Prvi put su korišteni u Drugom svjetskom ratu i izrađeni su od armiranog betona.
Fotografije osvijetljenog mosta preko rijeke Njemen pokazuju desetke trokutastih betonskih prepreka koje blokiraju cestu, piše The Telegraph.
Izvještaji govore da su također postavljene mine, mitraljezi, bodljikava žica i metalni ježevi.
"Ovo je korak predostrožnosti kako bi se osigurala učinkovitija obrana", priopćilo je litavsko ministarstvo obrane.
Otkako je Kremlj napao Ukrajinu 2022., granično područje Kalinjingrada, Poljske i Litve postalo je jedno od najteže utvrđenih graničnih područja u Europi.
Prošlog mjeseca Litva je također postavila "zmajeve zube" na Mostu kraljice Louise, izgrađenom 1907. godine, koji prelazi rijeku Njemen i povezuje ruski grad Sovjetsk u Kalinjingradskoj oblasti s litavskim selom Panemune.
Fotografije s tiskovne konferencije litavskog ministarstva obrane u blizini Mosta kraljice Louise prikazuju golemi crno-narančasti simbol "Z" - ruski proratni simbol - uklesan na zgradi okrenutoj prema Litvi.
Laurynas Kasčiunas, litavski ministar obrane, rekao je ovaj tjedan da je raspoređivanje "zmajevih zuba" dio obrambene strategije za sve litavske mostove.
"Neki mostovi će biti utvrđeni, drugi će biti pripremljeni da budu dignuti u zrak", rekao je.
Druge države EU-a i NATO-a koje graniče s Rusijom i Bjelorusijom potrošile su milijune na moderniziranje svojih utvrda. Najopsežniji je poljski program "Istočni štit", koji će koštati oko 1,8 milijardi funti, a djelomično ga financira EU.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
-
Tragedija kod KarlovcaPolicija objavila tko je kriv za nesreću u kojoj je poginuo Nikola Pokrivač
-
Užas kod KarlovcaFOTO Cure detalji tragedije u kojoj je poginuo bivši Vatreni: Potreseni svjedoci ispričali kako je došlo do nesreće
-
Životna bitkaFOTO Cvita nije mogla plivati ni oduprijeti se valovima: Nađena je bespomoćna kod Visa
