Nakon smrti pape Franje mora biti izabran novi poglavar Katoličke Crkve, institucije koja okuplja milijardu vjernika širom svijeta.
Konklava
Dva do tri tjedna nakon pogreba okupit će se Kardinalski zbor u Sikstinskoj kapeli na konklavi, tajnovitom izboru novog pape - naziv konklava dolazi od latinskog izraza cum clave (pod ključem). Premda u teoriji svaki kršteni muškarac rimokatolik može biti izabran za papu, zadnjih 700 godina papu se uvijek biralo iz redova Kardinalskog zbora.
Velika većina od 266 papa izabranih tijekom povijesti bili su Europljani. Papa Franjo prvi je neeuropski papa u 1300 godina.
Kandidati za papu ne vode otvorenu kampanju za izbor na tu dužnost. Na dan glasanja Sikstinska kapela, poznata po stropu koji je oslikao Michelangelo, fizički je odvojena od svijeta i u njoj su zaključani kardinali, koji moraju prisegnuti na tajnost.
Glasati mogu samo kardinali mlađi od 80 godina. Njih je trenutačno 138, među kojima su i dvojica hrvatskih, Vinko Puljić i Josip Bozanić.
Oko 120 njih trebalo bi u tajnosti za kandidata prema vlastitom izboru, ispisujući njegovo ime na listić koji će staviti u kalež na oltaru. Naime, ukupan broj kardinala izbornika tehnički bi trebao biti ograničen na 120, ali Franjo nije prvi papa koji je prekoračio tu granicu.
Skupina kardinala koji čine konklavu koja bira sljedećeg papu je "doista najmoćnije svjetsko biračko tijelo" u odnosu na svoju veličinu, piše Financial Times.
Crni dim, bijeli dim
Ako nijedan kandidat ne dobije potrebnu dvotrećinsku većinu, održava se novi krug glasanja. Na dan se mogu održati do četiri kruga glasanja.
Konklavi koja je izabrala papu Franju 2013. trebalo je oko 24 sata i pet krugova glasanja, ali proces može biti i dulji. Konklava u 13. stoljeću trajala je oko tri godine, a konklava u 18. stoljeću četiri mjeseca.
Kada se listiće prebroji, spali ih se u peći u Sikstinskoj kapeli, koju prije izbora postave vatikanski vatrogasci. U drugoj peći spali se kemikaliju koja otpušta dimni signal kroz dimnjak. Crni dim znači da novi papa nije izabran, a bijeli da jest.
Većina kardinala uoči konklave neće previše znati o budućim kandidatima za papu. Izbor pape, naime, nije poput glasanja za političko vodstvo, gdje kandidati javno iznose stajališta i javno se provjeravaju, često ad nauseam (do gađenja).
Manji dio konklave činit će kardinali iz Rimske kurije, koja pomaže papi u upravljanju Crkvom, a velika većina su nadbiskupi "s terena", iz dijeceza diljem svijeta.
U postojećem izbornom kardinalskom kolegiju nema predstavnika nekih velikih i tradicionalnih kardinalskih sjedišta, poput milanske i losanđeleske nadbiskupije, koje je Franjo zaobišao u korist nadbiskupa s 'periferija' koji odražavaju njegovu pastoralnu orijentaciju i brigu za siromašne.
Tako će u kardinalskom zboru biti više latinoameričkih, afričkih i azijskih kardinala, a manje kurijalnih, talijanskih i europskih kardinala nego inače.
Novi papa
Nakon što je papa izabran, predstavnik Kardinalskog zbora pročita na balkonu bazilike sv. Petra, s pogledom na tisuće vjernika, latinsku izreku "Habemus papam", što znači "Imamo Papu".
Novi papa, nakon što izabere papinsko ime i odjene bijelu reverendu, izlazi na balkon kako bi se prvi put obratio javnosti i time katolički svijet ima novog poglavara.
Osim što određuje crkveno učenje i moral, papa ima važnu diplomatsku i političku moć u svjetskoj politici. Posreduje u globalnim sukobima i predvodi u humanitarnim inicijativama. Većina papa služi sve do svoje smrti.
