Kako obuzdati suše, toplinske valove, velike poplave? Iz Egipta za Dnevnik Nove TV govori Dunja Mazzocco Drvar

Svjetski čelnici, među kojima i hrvatski premijer Andrej Plenković, okupili su se na UN-ovoj klimatskoj konferenciji u egipatskom Šarm el Šeiku. Rat u Ukrajini bacio je sjenu na skup. Među glavnim temama razgovora bit će povećanje financijske pomoći siromašnima, kao i provedba dogovorenih mjera kako bi se globalni rast temperature ograničio na jedan i pol stupanj u odnosu na pred-industrijsko razdoblje.

"UN-ova klimatska konferencija podsjetnik je da je odgovor u našim rukama i da sat otkucava. Borimo se za svoje živote i gubimo. Emisije stakleničkih plinova nastavljaju rasti, globalne temperature nastavljaju rasti i naš planet se ubrzano približava prijelomnoj točki koja će klimatski kaos učiniti nepovratnim", rekao je  Antonio Guterres, glavni tajnik UN-a,

Deklarativno se u borbu protiv klimatskih promjena žele uključiti svi. Deklarativno, svi već na tome i rade. U praksi klima na očigled divlja i putem uništava svijet kakvog poznajemo. Slične priče mogu se čuti sa svih kontinenata.

"Ovo je bila strašna godina za nas. Izgubili smo 95 posto cjelokupne poljoprivrede i nemamo dovoljno hrane za ljude. Izgubili smo i oko 7000 života. Izgubili smo i stoku te više od 1,2 milijuna kuća. Infrastruktura je uvelike oštećena u poplavama. Naša je ekonomija izgubila oko 40 bilijuna dolara", rekao je Pervez Ali, Pakistan. 

"Manje je kiše nego prije, a potpuno ovisimo o kiši jer nemamo jezera i rijeke. Ako nema kiše, nema ni hrane ni vode, ništa. Nema života", poručio je Enerike Carrasco, Uskršnji otok.

"Ove godine je mnogo poplava. Uz to smo imali i iznimno jake vjetrove kao nikada do sada. Ljudima su kuće letjele u zrak, nosilo im je krovove. A ova je godina samo nastavak onoga što smo imali proteklih godina, samo još gore", rekla je Fatou Ndeye Gaye, Gambija. Iako u mirovini, nekadašnja gambijska ministrica okoliša i dalje se strastveno bori za svoju zemlju. Vrlo je jasna oko toga što je nužno za borbu s klimatskim promjenama.

Pročitajte i ovo SAMIT U EGIPTU Bliži se COP27, može li se stati na kraj globalnom zatopljenju? "Nalazimo se u prijelomnom trenutku"

Iz Egipta za Dnevnik Nove TV javila se reporterka Barbara Štrbac. Razgovarala je s Dunjom Mazzocco Drvar, ravnateljicom Uprave za klimatske aktivnosti.

 "Hrvatska vrlo slično osjeća klimatske promjene kao i ostatak svijeta samo određene vremenske nepogode u manjoj mjeri ili u manjim razmjerima. Poplave, požari, suše, mrazevi, porast cijena hrane zbog mraza sve su to posljedica klimatskih promjena, bolje rečeno pojavnosti koje su nam donijele klimatske promjene", rekla je Mazzocco Drvar.

Na upit kakav je scenarij za Hrvatsku za narednih 10, 20 godina rekla je: "Još više požara, poplava, mrazeva i sličnih stvari. Recimo imamo porast razine mora koji se u Hrvatskoj za sada zadržava na nekih pet do sedam centimetara u nekih 10 godina, no isto tako taj se porast razine mora ubrzava", objašnjava sugovornica.

"Isto tako nema snijega jer nije hladna zima, a to dovodi do toga da neke ptice ne odlaze nego ostaju u svojim staništima i rade štete na poljima koju su bez snijega, a te posljedice bit će sve veće. Tu su i iznimno velike materijalne štete, Hrvatska je tako 2020. pretrpjela štetu od 12 milijardi eura. Svake godine šteta je sve veća i veća, računamo na neki porast od 2 do 4 posto iz godine u godinu", kaže stručnjakinja.

Kako je Mazzocco Drvar naglasila Hrvatska je zemlja s najmanje osiguranih šteta u Europi, samo 3 posto štete je osigurano, a primjerice u Sloveniji ta brojka iznosi 43 posto. Kod nas je jako malo osiguranih šteta a to je jedna od načina kako se možemo boriti.

Naglasila je kako ne možemo govoriti o zaustavljanju klimatskih promjena ali možemo govoriti njihovu ublažavanju, jer se nećemo imati ćemu prilagođavati ako ne smanjimo štetni utjecaj na klimu.

Na upi koliko je za to nužan fond Loss and damage i jesmo li već zakasnili kaže: "Svakako treba platiti štete koje su prouzročile klimatske promjene pogotovo za one najranjivije zemlje, koje i najmanje krive,, a to je ta klimatska nepravda između globalnog sjevera i globalnog juga koji oni žele smanjiti i spriječiti. I EU i mi kao članica to podržavamo ali ne smatramo da treba osnivati nove fondove je već ima dovoljno mehanizama kako to pokrivati i rješiti".

 

Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.