Istočna Europa i Azija sporo će se oporavljati

'Zemlje istočne Europe i središnje Azije najteže su pogođene svjetskom gospodarskom krizom i vjerojatno će najsporije obnoviti gospodarski rast', rekao je Philippe Le Houerou, potpredsjednik Svjetske banke za regiju ECA. 'Gospodarski rast u regiji, koji je imao vrhunac s oko 7 posto 2007., pao je na negativnih 6 posto u 2009. Ova godina će biti teška za regiju s prognozom rasta od oko 3 posto, što je za pola manje od ostalih zemalja u razvoju. Izgledi za razdoblje 2011-2013. su nešto malo bolji jer se predviđa 3,4 posto rasta. Rast nezaposlenosti gura kućanstva u siromaštvo i dodatno otežava stanje za one koji su već siromašni', rekao je Le Houerou.

Pročitajte i ovo Trumpov povratak Hitno se sastaju šefovi europskih država: "Imaju nož pod grlom" PRVACI EUROPE U Europi postoji 41 granični spor, najviše ih ima - Hrvatska

Različitosti među 30 zemalja regije rezultiraju i različitim učinkom krize na pojedine zemlje i njihove izglede za oporavak. Dvadeset zemalja regije iskusilo je pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2009., a ukupni raspon BDP-a bio je od negativnih 18 posto u Letoniji, do rasta od 9,3 posto u Azerbajdžanu. Svjetska banka je izvijestila da se regija ECA suočila s najvećim fiskalnim pritiscima u globalnoj gospodarskoj krizi među svjetskim regijama. Prosječni proračunski deficit popeo se na 6 posto BDP-a u ECA između 2008. i 2009., u usporedbi s 1 posto na Bliskom istoku, 3 posto u Latinskoj Americi i oko 4 posto u zemljama u razvoju u Aziji i Africi.

'Učinak krize, kao i dugoročne demografske, gospodarske i političke silnice, traže politiku koja pruža jednaki pristup uslugama i uključivi rast', rekao je Le Houerou, ističući kako je kriza učinila hitnom "reformu socijalne potrošnje". Kriza je također poništila rezultate suzbijanja siromaštva u regiji u proteklom desetljeću, pa je broj onih ispod granice siromaštva narastao za 13 milijuna, s posebno teško pogođenom Armenijom, Gruzijom, Kirgistanom i Moldovom. Kao rezultat toga, trenutačno 40 milijuna ljudi živi s manje od 2,5 dolara na dan (13,6 kn), a oko 160 milijuna s manje od 5 dolara na dan (27,2 kn), ističe Svjetska banka.

Stopa nezaposlenosti narasla je u cijeloj regiji, najviše u zemljama srednjih prihoda, kojima pripada i Hrvatska. Indermit Gill, glavni ekonomist Svjetske banke za regiju upozorio je da ne treba očekivati skori povratak motora rasta od prije krize - brzog rasta izvoza, velikog priljeva kapitala, visokih cijena roba, te snažne domaće potrošnje i stambene izgradnje. Upozorio je da vlade zemalja regije ECA imaju bitno veću potrošnju od zemalja u razvoju u drugim regijama. 'Općenito, državna potrošnja u zemljama regije srednjih prihoda, kao što su Poljska, Rusija, Ukrajina i Turska, sada je veća od 40 posto BDP-a, u usporedbi s 30 posto u zemljama srednjih prihoda ostalih regija', kazao je Gill.

Naglasio je da zemlje regije u 2010. moraju ubrzati fiskalne reforme. 'Među prioritetima je reforma sustava socijalne sigurnosti, promjena veličine školskih sustava, restrukturiranje financiranja zdravstva, smanjenje energetskih subvencija, ulaganje u infrastrukturu, smanjenje programa poticaja'.

>> Svjetska banka ponudila besplatan uvid u razvojne podatke

Te bi reforme, po njegovim riječima, trebale pomoći da se dođe do veće uključenosti u društvima, veće gospodarske konkurentnosti i u konačnici, većeg prosperiteta. Na traženje Hine da ocjeni kvalitetu fiskalne i monetarne politike vođene u Hrvatskoj od početka globalne gospodarske krize, Le Houerou je procijenio da 'Hrvatska nije imala puno manevarskog prostora', dodajući kako se i u tome očitiju razlike među zemljama regije. Indermit Gill je kazao da je Hrvatska bila 'vrlo dobra u trgovini i financijskom sektoru', dok je u fiskalnom sektoru mogla biti puno snažnija, no ustvari je vodila (proračunski) deficit. 'Hrvatska ima jako veliku potrošnju za mirovine i socijalnu pomoć, tako da je socijalni sektor slabost, prema financijskom sektoru koji je jak', rekao je Gill. (HIna)