Iran i Sjedinjene Američke Države će u subotu održati pregovore na visokoj razini u Omanu s ciljem oživljavanja pregovora o nuklearnom programu Teherana koji brzo napreduje, a američki predsjednik Donald Trump prijeti vojnim djelovanjem ako dogovor ne bude postignut.
Iran pregovorima pristupa oprezno i skeptičan je da bi mogli dovesti do sporazuma, a nepovjerljiv je i prema Trumpu, koji je u više navrata prijetio da će bombardirati Iran ako ne zaustavi svoj nuklearni program.
Premda su obje strane govorile da bi moglo doći do napretka, još uvijek su veoma podijeljene u pitanju koje traje više od dva desetljeća i nisu se dogovorile hoće li pregovori biti uživo, kao što zahtijeva Trump, ili neizravni, kao što želi Iran.
Naznake napretka bi mogle pomoći smiriti napetosti u regiji koja se od 2023. suočava s ratovima u Gazi i Libanonu, raketnom paljbom između Irana i Izraela, napadima hutista na brodovlje u Crvenom moru i svrgavanje vlasti u Siriji.
Međutim, neuspjeh bi pogoršao strahove od šireg sukoba u regiji koja izvozi većinu svjetske nafte. Teheran je upozorio susjedne zemlje koje imaju američke baze da će se suočiti s "ozbiljnim posljedicama" budu li uključene u bilo kakav američki vojni napad na Iran.
Vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei, koji u zamršenoj strukturi vlasti Islamske Republike donosi konačne odluke o ključnim državnim pitanjima, dao je ministru vanjskih poslova Abasu Arakčiju "potpune ovlasti" za pregovore, rekao je iranski dužnosnik za Reuters.
Arakči predvodi iransku delegaciju, a američku stranu u pregovorima će zastupati Trumpov izaslanik za Bliski istok Steve Witkoff.
"Trajanje pregovora, koji će biti samo o nuklearnom pitanju, ovisit će o ozbiljnosti i dobroj volji američke strane", kazao je dužnosnik, koji je zbog osjetljivosti teme zatražio da bude anoniman.
Iran je isključio pregovaranje o svojim obrambenim sposobnostima poput raketnog programa.
Iran oduvijek tvrdi da njegov nuklearni program ima samo civilnu namjenu, no zapadne zemlje vjeruju da Iran želi razviti atomsku bombu.
Kažu da je iransko obogaćivanje uranija, nuklearnog goriva, dobrano premašilo razine potrebne za civilni program te da je Iran proizveo zalihe koje su na razini blizu one potrebne za bojeve glave.
Trump, koji je od veljače vratio politiku "maksimalnog pritiska" na Teheran, odbacio je nuklearni sporazum iz 2015. između Irana i šest svjetskih sila tijekom svog prvog mandata 2018. te ponovo uveo teške sankcije Islamskoj Republici.
Iranski nuklearni program je otada ostvario velik napredak, uključujući obogaćivanje uranija na 60 posto, čime se približio razinama potrebnim za bombu.
