Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) danas je izrekao nepravomoćnu presudu protiv bivšeg šefa srbijanske službe državne sigurnosti (SDB) Jovice Stanišića i bivšeg zapovjednika jedinice za specijalne operacije SDB-a Franka Simatovića, optužene za ratne zločine u Hrvatskoj i BiH.
Pročitajte i ovo
Obojica su oslobođena po svim točkama optužnice te je naloženo njihovo trenutno puštanje na slobodu. Raspravno je vijeće odluku donijelo većinom glasova, uz izdvojeno mišljenje sutkinje Michele Picard.
>> Prliću 25 godina zatvora, Stojiću, Petkoviću i Praljku 20, Ćoriću 16, Pušiću 10!
'Gospodine Stanišić, Vijeće utvrđuje većinom, nakon što je razmotrilo sve dokaze i argumente strana, uz izdvojeno mišljenje sutkinje Picard, da niste krivi i stoga vas oslobađa po svim točkama optužnice', kazao je predsjedavajući sudac Alphons Orie.
Iste riječi potom je ponovio obraćajući se drugooptuženom Simatoviću te je naložio njihovo trenutno oslobađanje iz pritvora. Stanišić i Simatović mirno su saslušali oslobađajuću presudu. Haški su tužitelji u završnim podnescima u siječnju ove godine zatražili da ih se osudi na kaznu doživotnog zatvora.
Sud je nedvojbeno utvrdio da su paravojne jedinice navedene u optužnici, od Crvenih beretki, preko policije SAO Krajine do Srpske dobrovoljačke garde i Škorpiona, počinile zločine, od progona, preko ubojstava do deportacija i prisilnog premještanja. Za ta djela vijeće je ocijenilo da su počinjena s diskriminatornom namjerom i da predstavljaju progon.
Sudac Orie je kazao kako je na temelju činjenice da su žrtve civili, da su se zločini odvijali tijekom dugog razdoblja i na velikim područjima Hrvatske i BiH sudsko vijeće utvrdilo da je 'izvršen napad širokih razmjera na nesrpsko stanovništvo' i da se radi o zločinu protiv čovječnosti.
Vijeće je utvrdilo da je 80 do 100 tisuća Hrvata izbjeglo iz tzv. SAO Krajine zbog napada na sela i gradove, ubojstava, zatočenja, seksualnog zlostavljanja, pljačke i razaranja te da se radilo o zločinu deportacije, a isto je zaključilo i u slučaju BiH.
Većina je, uz izdvojeno mišljenje sutkinje Michele Picard, zaključila da se ne može zaključiti da su optuženi dijelili namjeru provođenja ciljeva udruženog zločinačkog pothvata odnosno uklanjanja nesrpskog stanovništva iz velikih dijelova Hrvatske i BiH već se njihova namjera svodila na 'održavanje srpske kontrole nad velikim dijelovima Hrvatske i BiH'.
Vijeće je također zaključilo da nije dokazano da su Stanišić i Simatović planirali ili naredili zločine.
Iako je utvrđeno da su Stanišić i Simatović znali za neke zločine sud je ocijenio da se odgovornost za njih ne može pripisati dvojici optuženih. U pogledu optužbi za njihovo pomaganje zločina većina je zaključila da u slučajevima kad su pružali pomoć paravojnim jedinicama to nije bilo usmjereno na počinjenje zločina.
Vijeće je većinom glasova zaključilo i da nije dokazana njihova uloga kao 'kanala veze' između osoba koje su tužitelji naveli kao članove udruženog zločinačkog pothvata predvođenog bivšim jugoslavenskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem.
U pogledu Stanišićeve uloge u Vukovaru u kojem je uoči pada grada pozivao na red lokalno vodstvo zbog toga što se Vukovar još nije predao, vijeće je zaključilo da se radilo o njegovoj 'potpori uspješnom vojnom zauzimanju Vukovara'.
Zaključili su da su optuženi imali ulogu u organiziranju, financiranju, i drugoj logističkoj potpori paravojnim jedinicama, no to nije bilo dovoljno za utvrđivanje krivnje za djelovanje tih jedinica.
Za centar za obuku u Golubiću kod Knina zaključili su da se tamo odvijala "obuka vojne prirode" gdje su učili postupanje sa zarobljenicima a na kao što tužitelji smatraju obuku za etničko čišćenje.
Stanišić je, nakon što je bivši načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije Momčilo Perišić pravomoćno oslobođen odgovornosti za raketiranje Zagreba, ostao jedini dužnosnik tadašnje vladajuće srbijanske garniture kojemu se još sudilo za ratne zločine u Hrvatskoj.
Optužnica ih teretila za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu
Haška je optužnica Stanišića i Simatovića teretila za ratne zločine počinjene u razdoblju od 1991. do 1995. godine na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Optužnica u pet točaka teretila ih je za zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja počinjene na području Hrvatske i BiH progonom, ubojstvima, deportacijama i drugim nečovječnim djelima. Spomenuto je usmjeravanje, organiziranje, opremanje, obučavanje, naoružavanje i financiranje jedinica SDB-a koje su ubijale, progonile i deportirale civile Hrvate, bosanske Muslimane, bosanske Hrvate i druge nesrbe iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
Tužiteljstvo je navelo da su njih dvojica sudjelovali u udruženom zločinačkom pothvatu na čelu s bivšim predsjednikom Srbije Slobodanom Miloševićem, vođama bosanskih i hrvatskih Srba Ratkom Mladićem, Radovanom Karadžićem, Biljanom Plavšić, Milanom Martićem, Goranom Hadžićem i Milanom Babićem, vođom srpskih radikala Vojislavom Šešeljem i zapovjednikom paravojnih postrojbi Željkom Ražnatovićem Arkanom. Spomenuti je pothvat, prema optužnici, za cilj imao prisilno i trajno uklanjanje većine Hrvata, bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s velikih područja RH i BiH.
Teretilo ih se da su planirali, naredili, izvršili ili na druge načine pomagali i podržavali te zločine. Prema optužnici, pomogli su uspostavljanje centara u kojima su dobrovoljci i regruti obučavani i kasnije raspoređivani u specijalne jedinice SDB-a na lokacije u Hrvatskoj. Te specijalne jedinice su uključivale, pored ostalih, Crvene beretke, Škorpione, Arkanove Tigrove, 'Martićevu policiju', miliciju tzv. SAO Krajine, Jedinice za specijalne operacije i Jedinice za antiteroristička djelovanja.
Tužitelji tražili doživotni zatvor
Haški su tužitelji u završnim podnescima u siječnju ove godine zatražili da ih se osudi na kaznu doživotnog zatvora. 'Uzimajući u obzir težinu zločina koji im se stavljaju na teret, ulogu koju je svaki od optuženih igrao u njima... tužiteljstvo predlaže sudu da ih, u slučaju da ih proglasi krivima po svim točkama optužbe, osudi na kaznu doživotnog zatvora', navelo je tužiteljstvo. Dokazi izneseni tijekom suđenja razotkrili su tajnu zločinačke operacije SDB-a po Hrvatskoj i BiH, kazao je tužitelj Dermot Groom u završnim riječima.
'Kao ključni pripadnici udruženog zločinačkog pothvata Stanišić i Simatović su ubijali, deportirali, prisilno preselili i prognali tisuće nesrba tijekom gotovo pet godina s velikih područja Hrvatske i BiH. Bili su nezamjenjivi u uspješnoj provedbi zajedničkog plana zločinačkog pothvata koji je s područja koja su bila njihov cilj uglavnom ispraznio nesrbe koji su tamo živjeli u 1990.', poručili su tužitelji.
Obrana je pak tražila njihovo oslobađanje, smatrajući da im nisu dokazani zločini. Stanišićevi branitelji poručili su u završnim riječima da je kontaktiranjem s vodećim ljudima Srbije, Republike Srpske i tzv. RSK Stanišić naprosto obavljao svoje dužnosti te da nije sudjelovao u zločinačkom pothvatu
Tužitelji: Stanišić osobno poslao arkanovce u istočnu Slavoniju
Među zločinima koji su počinjeni na području Hrvatske nad civilima i zarobljenicima optužnica navodi niz ubojstava počinjenih tijekom 1991. na području Dubice, Cerovljana, Baćina, Saborskog, Škabrnje, Bruške, Dalja i Erduta te od 1992. do 1995. u BiH u Bijeljini, Zvorniku, Bosanskom Šamcu, Doboju i Sanskom Mostu. Naknadnim proširenjem optužnice u ožujku 2006. njih se dvojicu dodatno tereti za likvidaciju šestorice Bošnjaka iz Srebrenice koje su 1995. počinili 'Škorpioni' koji su svoje zlodjelo zabilježili video-kamerom.
Tužitelji su poručili da je jedan od prvih zločina koje su paravojne jedinice počinile bio napad na Lovinac 1991. u kojem je Simatović osobno sudjelovao, a potom je slijedilo ubijanje, razaranja i napadi na druge ciljeve u Hrvatskoj od Kijeva do Škrabrnje. Tužitelji su smatrali dokazanim da je Stanišić osobno poslao arkanovce u istočnu Slavoniju gdje su bili među najkrvoločnijim počiniteljima zločina.
110 godina zatvora za Herceg-Bosnu
Podsjetimo, Haški sud izrekao je jučer prvostupanjsku presudu šestorici bivših pripadnika vojnog i političkog vrha Hrvatske Republike Herceg-Bosne. Svi su optuženi po većini točaka optužnice i osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne.
Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Valentin Ćorić i Berislav Pušić jučer su na haškom sudu osuđeni po većini točaka optužnice. Prliću je izrečena kazna od 25 godina zatvora, Stojiću, Praljku i Petkoviću od 20, Ćoriću od 16 i Pušiću od 10 godina zatvora. (D.M./Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
