Grabar-Kitarović je nakon susreta s Junckerom rekla novinarima kako su posebno razgovarali o stanju u BiH.
Pročitajte i ovo
nakon ručka
Pogledajte (pre)srdačan pozdrav predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i Junckera
POTREBAN KONSENZUS
Kolinda Grabar-Kitarović na summitu NATO-a: "Uspjeli smo privući pozornost na južno krilo NATO-a i na opasnosti koje dolaze s toga područja"
"Izrazila sam zabrinutost posljednjim zbivanjima i trendovima koje vidimo u toj državi i zamolila sam Junckera i općenito Komisiju da se više usredotoči na BiH i da se toj državi pomogne ne samo u procesu reformi na putu u članstvo EU-a, nego u uređenju države kako bi doista sva tri naroda, naravno u našem slučaju prvenstveno smo zainteresirani za poziciju hrvatskoga naroda, kako bi svi bili doista ravnopravni na cijelom teritoriju BiH", rekla je.
Što se tiče nedavnog referenduma koji je održan u Republici Srpskoj, predsjednica je rekla da je stajalište Komisije da je taj referendum ilegalan i protivan Daytonskim ugovorima.
Istaknula je kako očekuje da će se nova hrvatska vlada puno više baviti pitanjima BiH.
"To je naša ne samo ustavna obveza u odnosu na Hrvate u BiH, nego i nacionalni interes. S BiH dijelimo 1001 km dugačku granicu i stabilnost te države utječe na stabilnost i percepciju Hrvatske. Dosad nismo dovoljno iskoristili činjenicu i poziciju da smo sad članica EU-a i NATO-a, da nastupamo iz jednog drukčijeg položaja, da nismo država kandidatkinja koja mora objašnjavati naše unutarnje procese, već da upravo sada kao članica EU-a ovdje u Bruxellesu možemo snažno se zauzeti za rješavanje pitanja unutar BiH", rekla je.
Predsjednica Grabar-Kitarović rekla je da je s Junckerom razgovarala i o potrebi promjene Daytonskog sporazuma.
"Osobno držim da je Daytonski sproazum i ovako i onako već izmijenjen. Brojnim amandmanima na ustav BiH odmaknuli smo se od tog Daytona. Nužno je sad potrebno usredotočiti se na to što se dogodilo i koliko su ti amandmani utjecali na eroziju upravo konstitutivne jednakosti triju naroda u BiH jer, ponavljam, BiH je specifična država. U njoj nisu jednaki samo svi građani, nego i tri konstitutivna naroda. Barem bi trebali biti", rekla je ona.
Kazala je kako drži "da ćemo u tom smislu pokrenuti i razgovore i inicijativu s SAD-om".
"Dosad sam o tome razgovarala s američkim i mnogim europskim dužnosnicima. Bez obzira na to kako budu tekli procesi, u svakom slučaju trenutna europska inicijativa koja postoji, a to sam naglašavala i u Londonu, ne može se fokusirati samo na gospodarske i socijalne procese, ona mora biti i politička. Dakle, kako je BiH sui generis slučaj, treba postaviti neke uvjete koje bi država trebala ispuniti kako bi postala u potpunosti funkcionalna i na taj način ne samo napredovala na putu u članstvo EU i NATO, nego doista uredila i političke odnose na nivou države. Ta politička sadržajnica, izgradnja institucija je iznimno bitna i to je ono što nedostaje europskoj inicijativi", rekla je predsjednica.
Grabar-Kitarović rekla je da je Junckeru objasnila da Hrvatska nije blokirala pregovore sa Srbijom.
"Imala sam potrebu pojasniti gospodinu Junckeru malo pobliže o čemu je bila riječ, s obzirom da se stvarao taj dojam kako Hrvatska blokira Srbiju radi bilateralnih pitanja. Rekla sam da se bilateralnih pitanja zapravo ozbiljno i stvarno nismo ni dotaknuli. Izrazili smo želju riješiti ih i izvijestila sam i o svojim kontaktima i dogovoru s predsjednikom vlade (Aleksandrom ) Vučićem u Srbiji, zajedničkoj deklaraciji i nekim konkretnim koracima koje on osobno jest poduzeo u Srbiji u cilju rješavanja i statusa hrvatske manjine", rekla je.
Posebno je istaknula pitanje nestalih iz Domovinskog rata. "To treba konačno zaključiti i podvući crtu. Rekla sam Junckeru da su tu i druga, doista bilateralna pitanja kao što je pitanje granice ili regionalno pitanje arhiva i slično, koja će se pojavljivati tijekom pregovora te da je najbolji način rješavanja paralelni bilateralni dijalog između Hrvatske i Srbije u kojem ćemo iznaći rješenja kako za pitanje univerzalne jurisdikcije, i naravno svih drugih", rekla je Grabar-Kitarović.
Na pitanje zašto je odgođen ranije predviđen susret s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom, predsjednica je rekla da se sinoć s njima čula telefonom. "U posljednji trenutak on je otišao u Rim, planiran je posjet Rimu radi proslave 60. obljetnice NATO Defence Collegea i jučer su mu javili da mu je Sveti Otac ipak dao termin koji je tražio tako da je nažalost morao otputovati", rekla je te dodala da će se vidjeti drugom prigodom.
Na pitanje što misli o inicijativi Josipa Klemma za sastanak predstavnika udruga hrvatskih branitelja i srpskih veterana, rekla je da je svaki dijalog dobar, ali da ne zna konkretan sadržaj.
"Ne znam konkretne sadržaje, nisam razgovarala s gospodinom Klemmom o tome, ali mislim da prvenstveno nova Vlada mora nastaviti razgovor s vladom Srbije o svim pitanjima. Međutim, isto tako, izravni kontakti među ljudima su dobrodošli", rekla je.
Dodala je kako "jako puno obitelji ima u Hrvatskoj koje na sve načine, i privatnim vezama, pokušavaju pronaći gdje su završili njihovi najmiliji, žele imati mjesto na kojem se mogu pokloniti, mislim da je to prije svega humano i ljudski, na to pitanje treba prije svega gledati kao na humanitarno i humano, a ne političko pitanje".
Grabar-Kitarović sastala se u EP-u s Martinom Schulzom i izaslanstvom hrvatskih tvrtki
Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović razgovarala je u četvrtak u Bruxellesu s predsjednikom Europskog parlamenta Martinom Schulzom o aktualnim temama u EU, Brexitu i europskoj perspektivi zemalja jugoistočne Europe.
Nakon razgovora s predsjednikom Komisije Jean-Claudeom Junckerom, predsjednica Grabar-Kitarović susrela se prvi dan svog radnog posjeta Bruxellesu i s predsjednikom Europskog parlamenta Martinom Schulzom. Nakon susreta nije bilo izjava za javnost, a teme razgovora bile su, kako Hina doznaje od izvora iz predsjedničin izaslanstva, aktualni razvoj događaja u EU, Hrvatskoj i njezinu susjedstvu.
Po završetku sastanka sa Schulzom, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović sastala se, također u Europskom parlamentu, i s izaslanstvom hrvatskih tvrtki iz različitih gospodarskih sektora, koje sudjeluje na četvrtom Europskom parlamentu poduzetnika, u organizaciji Eurochambresa i Hrvatske gospodarske komore.(Hina)