Muamar Gadafi je rođen u beduinskoj obitelji 1942., u pustinji blizu Sirte, a studij je zamijenio vojnom karijerom.
Pustinjska Libija je tek 1951. stekla neovisnost od Italije, a nakon što je 1959. otkrivena nafta, naglo se pretvorila u bogatu monarhiju.
Pročitajte i ovo
Žele da svi odu s vlasti
Pobunjenici odbacuju prijedlog Gadafijevih sinova
Očevim stopama
VIDEO: Tko su zapravo Gadafijevi sinovi?
No, svega deset godina kasnije – 1969., mladi, 27-godišnji pukovnik Gadafi predvodi vojni puč za svrgavanje kralja Idrisa I. Od tada je Gadafi apsolutni vladar Libije. Sam je osmislio sustav 'džamahirije', u kojoj formalno vlast drže 'narodni odbori. Državno uređenje također počiva na njegovoj ideji pomirenja komunizma i kapitalizma.
No iako je on sam formalno bez ovlasti, uz jaku policiju upravo Gadafi čvrstom rukom drži Libiju pod kontrolom.
Gadafi je politički bio inspiriran političkim djelovanjem egipatskog lidera Nasera, koji je dominirao arapskom politikom 50-ih i 60-ih godina, no usprkos tome, Libija nikako nije uspjela ostvariti čvršće veze s arapskim zemljama u okruženju. Stoga se u 90-ima okreće Africi i zamisli 'Ujedinjenih afričkih država', konceptu iz kojeg je kasnije nastala Afrička Unija.
Libijski vođa Gadafi je preuzeo vlast pučem 1969. godine, i otada predsjeda sustavom 'narodnih odbora'
Libija sa svojih 6 i pol milijuna stanovnika, te golemim rezervama nafte i plina čija eksploatacija je do danas slabo razvijena, suočila se s međunarodnom izolacijom nakon terorističkog napada na Pan Amov zrakoplov koji je 1988. godine srušen iznad Škotskog Lockerbiea.
I inače je tijekom svoje vladavine, Gadafi podupirao širok raspon militantnih skupina, uključujući i Irsku republikansku Armiju i Palestinsku oslobodilačku armiju. Navodna libijska upletenost u terorističke napade po Europi tijekom 80-ih, izazvala je američki vojni napad 1986. Deseci ljudi su poginuli, a među njima i Gadafijeva usvojena kćerka.
Tek nakon što je preuzela odgovornost za napad iznad Lockerbiea, pristala isplatiti odštetu obiteljima 270 žrtava pada zrakoplova i odrekla se daljnjeg razvoja oružja za masovno uništavanje – Libiji su se 2003. ponovno otvorila vrata međunarodne zajednice.
Za to se zaslužnim smatra jedan od Gadafijevih sinova, Saif al-Islam Gadafi, pretpostavljaju analitičari, koji je libijsku politiku zaokrenuo prema okončanju međunarodne izolacije. Ipak, Saif je zanijekao da ga se priprema za nasljednika svog oca, a sada upozorava da je Libija na rubu velikog krvoprolića.
>> Gadafijev sin zaprijetio: 'Bit će gore nego u Jugoslaviji'
A sam Gadafi uveseljava svjetsku javnost svojom živopisnošću – od svojih službenih putovanja, na koja nosi šatore koje diže u središtu grada i u njima boravi, poput prošlogodišnjeg posjeta Rimu.
Libija ima goleme rezerve nafte i plina, koje još uvijek nisu do kraja procijenjene, a sustav eksploatacije je još uvijek nerazvijen
Tada je sablaznio javnost pozvavši mlade Talijanke da prijeđu na islam. Ima gardu osobnih tjelesnih čuvarica koje ga prate u stopu, medicinske sestre iz Ukrajine, a njegovi govori u UN-u u New Yorku poseban su događaj za medije.
Gadafi je na pragu 70-ih, ali ne postoji okvir za izbor ili imenovanje njegovog nasljednika, dok je on sam do sad uspješno izbjegavao objaviti koga on vidi kao nasljednika. Dobra je zdravlja. Ne uspije li libijska revolucija, koju trenutno policija i vojska guše u krvi, Gadafi bi još dugo mogao ostati na čelu Libije. A nakon njegova odlaska, kad god i kakav god on bio, Libija bi se mogla naći u kaosu, nestabilnosti i dugogodišnjim borbama za prevlast njegovih sada vjernih suradnika i rođaka.