Azijski stršljen prije osam godina prvi se put pojavio u Europi i otad je na glasu kao gadan predator koji je opasan za ljude i posebno poguban za pčele koje desetkuje.
"Istina o azijskim stršljenovima: koliko bi ljudi i pčele zapravo trebali biti prestravljeni?", naslov je teksta u britanskom The Guardianu koji se bavi spomenutim insektima.
Lani su u Britaniji uništena 73 gnijezda azijskog stršljena, a ovog je proljeća uočen već u ožujku, mjesec dana ranije nego je uobičajeno, što sugerira da su prvi put prezimili na otoku.
Pročitajte i ovo
Da stvar bude gora, ta populacija raste i na području Belgije i Francuske.
Azijski stršljen nešto je manji od domaćeg europskog stršljena, ali je veći od ose. Izgledom je crnji i ima prepoznatljive žute noge, odnosno narančasto lice, dok mu je trbuh crn. Kod domaćeg stršljena trbuh je pak žute boje. Obje vrste stršljenova uglavnom su mesožderi – njihova su prehrana drugi leteći kukci.
Problem je s azijskim stršljenom u Europi taj što njegovu brojnost ne drže pod kontrolom drugi prirodni predatori ili patogeni. Posebno su zabrinuti pčelari, uz čije su košnice već opaženi azijski stršljenovi koji na izlasku napadaju pčele radilice.
Pročitajte i ovo
"Košnica medonosnih pčela je poput supermarketa za stršljenove. Jedan azijski stršljen može uloviti i pojesti do 50 pčela dnevno", komentira za Guardian stručnjak.
Gnijezda azijskih stršljenova neobično su velika; do kraja ljeta mogu narasti do veličine lubenice. Svako može sadržavati 8000 stršljenova, a jedno gnijezdo azijskih stršljenova svakog ljeta pojede više od 11 kilograma drugih insekata. Jedna pčela ima masu od oko 116 miligrama.
"To je vraški puno insekata u okruženju u kojem smo već zabrinuti zbog pada populacije pčela. Utjecaj na biološku raznolikost mogao bi biti vrlo značajan", komentira Ian Campbell iz Britanskog udruženja pčelara.
Pročitajte i ovo
Prisutnost tih predatora pčele onemogućava i u traženju hrane, pa ne uspijevaju nabaviti dovoljno nektara i peluda da prežive zimu. Pčelari u Portugalu upozoravaju da im je čak 50 posto košnica izgubljeno zbog azijskog stršljena, dok Francuzi stršljenovima pripisuju čak trećinu smrtnosti kolonija pčela.
Za ljude su spomenuti stršljenovi najopasniji u rano proljeće kada gnijezda grade prilično blizu tlu.
U Francuskoj su neke tržnice na otvorenom već preseljene u zatvorene prostore jer stršljenove privlače svježe voće, riba i meso, a tamo je već zabilježeno i više smrtnih slučajeva nakon alergijskih reakcija na ubode.
-
Tragedija kod KarlovcaPolicija objavila tko je kriv za nesreću u kojoj je poginuo Nikola Pokrivač
-
Užas kod KarlovcaFOTO Cure detalji tragedije u kojoj je poginuo bivši Vatreni: Potreseni svjedoci ispričali kako je došlo do nesreće
-
Životna bitkaFOTO Cvita nije mogla plivati ni oduprijeti se valovima: Nađena je bespomoćna kod Visa
