Nakon postizanja dogovora među državama članicama prije nekoliko mjeseci Europski parlament usvojio je stroži zakon o ekološkim zločinima. Prema novoj direktivi, uništavanje ekosustava, uključujući gubitak staništa i ilegalnu sječu šuma, bit će kažnjivo strožim pa čak i zatvorskim kaznama.
Nova direktiva, o kojoj je postignut dogovor s Europskim vijećem 16. studenoga 2023., usvojena je s 499 glasova za, 100 glasova protiv i 23 suzdržana.
Ona sadrži ažurirani popis kaznenih djela protiv okoliša koji uključuje nezakonitu trgovinu drvnom sirovinom, iscrpljivanje vodnih resursa, ozbiljna kršenja zakonodavstva EU-a o kemikalijama i onečišćenje mora s brodova.
Zastupnici su osigurali da nova pravila sadrže tzv. kvalificirana kaznena djela poput šumskih požara velikih razmjera ili raširenog onečišćenja zraka, vode i tla, koja mogu dovesti do uništenja ekosustava pa su stoga usporediva s ekocidom.
Pročitajte i ovo
Sankcije uključuju i novčane kazne i zatvor
Kaznena djela protiv okoliša koja su počinili pojedinci ili predstavnici poduzeća bila bi kažnjiva zatvorskom kaznom, ovisno o dugotrajnosti, ozbiljnosti ili reverzibilnosti nanesene štete.
Kvalificirana kaznena djela bila bi kažnjiva kaznom zatvora u trajanju od osam godina, kaznena djela s posljedicom smrti 10 godina, a ostala kaznena djela do pet godina.
Počinitelji tih djela morat će dovesti u prvobitno stanje oštećeni okoliš i nadoknaditi štetu. Osim toga, podložni su i novčanim kaznama. U slučaju poduzeća kazne će iznositi do tri ili pet posto njihova godišnjeg prometa na svjetskoj razini ili 24 ili 40 milijuna eura ovisno o prirodi kaznenog djela.
Države članice moći će odlučiti o progonu kaznenih djela koja nisu počinjena na njihovu državnom području.
Pročitajte i ovo
Države članice odgovorne za obuku i prikupljanje podataka
Zastupnici su insistirali da se zviždačima koji prijavljuju kaznena djela protiv okoliša pruži potpora i pomoć u kontekstu kaznenog postupka. Uz to, osigurali su da države članice organiziraju posebne obuke za policiju, suce i javne tužitelje, osmisle nacionalne strategije i pokrenu kampanje informiranja o borbi protiv kaznenih djela protiv okoliša.
Podaci o tim kaznenim djelima koje nacionalne vlade skupe trebali bi pridonijeti rješavanju tog problema i pomoći Europskoj komisiji da redovito ažurira njihov popis.
Nakon glasanja na plenarnoj sjednici, izvjestitelj Europskog parlamenta Antonius Manders (EPP, Nizozemska) istaknuo je: ''Krajnje je vrijeme za borbu protiv prekograničnog kriminala na europskoj razini pomoću usklađenih i odvraćajućih sankcija kako bi se spriječila kaznena djela protiv okoliša. Zahvaljujući novim pravilima, onečišćivači će snositi odgovornost.''
Pročitajte i ovo
''Štoviše, riječ je o važnom koraku u pravom smjeru jer će osobe na vodećem položaju poduzeća koje uzrokuje onečišćenje morati odgovarati za to baš kao i samo poduzeće. Uvođenjem dužnosti brižnog postupanja onemogućuje se skrivanje iza dozvola i pronalaženje rupa u zakonu'', poručio je Manders.
Direktiva će stupiti na snagu 20 dana nakon objave u Službenom listu Europske unije. Države članice moraju je prenijeti u nacionalno zakonodavstvo u roku od dvije godine.
Pročitajte i ovo
"Povijesna odluka EU da uključi zločine na razini ekocida u svoju revidiranu kaznenu direktivu pokazuje vodstvo i suosjećanje te će snažno ojačati postojeće zakone o zaštiti okoliša u cijeloj regiji. Uspostavit će jasnu moralnu, kao i pravnu crvenu liniju, stvarajući bitan orijentir za napredovanje čelnika europske industrije i kreatora politike'', istaknula je Jojo Mehta, izvršna direktorica i suosnivačica organizacije Stop Ecocide International.
''To što sada imamo politički dogovor o revidiranoj direktivi o kaznenim djelima ima velike implikacije, ne samo za zaštitu okoliša u Europi, već i za čovječanstvo: povezuje regionalno s globalnim, neizmjerno snažan signal političke podrške međunarodnom pravnom priznanju ekocida koji osjetit će se diljem svijeta'', istaknula je Mehta.
