Donald Trump već je u prvom predsjedničkom mandatu pričao o tome da bi Grenland trebalo otkupiti od Danske, a što je u to doba izazvalo snebivanje kod tadašnje danske premijerke Mette Frederksen koja je tu ideju nazvala apsurdnom i izrazila nadu da Trump ne misli ozbiljno. Ti komentari nikako se nisu svidjeli Trumpu koji je otkazao posjet Danskoj, a premijerku nazvao "odbojnom i neprimjerenom".
U osvit drugog mandata Donald Trump krenuo je u verbalnu teritorijalnu ekspanziju, spominjući osim Grenlanda i Panamski kanal, kao i čitavu Kanadu kao potencijalnu 51. američku saveznu državu. Na press konferenciji na izravno pitanje novinara misli li Grenland isključivo otkupiti ili je spreman koristiti i silu, Donald Trump je rekao da ništa ne može isključiti. Na tu novu staru ideju reagirali su već jako negativno i premijer Grenlanda, vlada Danske, kao i danski kralj koji je u heraldiku svojeg kraljevskog grba brže bolje ubacio simbole Grenlanda.
Grenland je starteški iznimno bitan, pa SAD na njemu već desetljećima ima vojnu bazu, a nedavna otapanja leda otkrila su i ogromnu podzemnu bazu koju su u ledu gradili Amerikanci u vrijeme Hladnog rata od 1959. do 1966. kad su odustali jer nisu mogli izaći na kraj s ledom. Zbog klimatskih promjena arktički ocean postaje sve plovniji, a time i alternativni pravac panamskom kanalu, što onda i Grenland čini iznimno bitnim za neke buduća pristaništa za brodove.
Osim toga, ispod leda koji se topi izgledno je da se nalaze goleme rezerve zlata, litija, dijamanata i ostalih vrijednih resursa koje bi nekretninski mogul Trump rado stavio u ruke SAD-a i njihovih poduzetnika.
Ideja o američkom Grenlandu nije originalno Trumpova. Još 1868. američki državni tajnik William H. Seward iznio je ideju kupnje Grenlanda i Islanda od koje tada nije bilo ništa. Raspravaljalo se o tome od početka 20. stoljeća, sve dok SAD 1946. nije ponudio Danskoj otkupiti Grendland za 100 milijuna dolara, a ponudili bi i dio teritorija Aljaske bogat naftom, piše Forbes.
Koga je SAD preuzeo kroz povijest
- 1803. Najveća kupovina teritorija u američkoj povijesti, u kojoj je SAD kupio 2.141.920 kvadratnih kilometara teritorija od Francuske, a tada su dobili dijelove više od deset sadašnjih saveznih država uključujući Oklahomu, Arkansas, Kansas, Nebrasku, Missouri i Iowu. Za sve to platili su oko 15 milijuna dolara. To bi u današnjim iznosima bilo oko 342 milijuna dolara.
- 1819. Sad je od Španjolske kupio Floridu. U sklopu ugovora Adams-Onis nisu ništa platili za saveznu državu. Ipak, SAD je pristao preuzeti odgovornost za 5 milijuna dolara štete koju su počinili američki građani u pobuni protiv Španjolske.
- 1845. Sad je anektirao Republiku Teksas čime je ona postala 28. savezna država. To se dogodilo 10 godina nakon uspješnog rata za neovisnost Teksasa od Meksika.
- 1848. Meksiko je SAD-u predao 851 tisuću kvadratnih kilometara teritorija, koji se sastoji od današnje Kalifornije, Nevade, Utaha, Arizone i dijelova Colorada, New Mexica i Wyominga, nakon meksičko-američkog rata. SAD je za teritorij platio 15 milijuna dolara, a sve je utanačeno Sporazumom Guadalupe Hidalgo koji je označio i kraj Meksičko-Američkog rata (1846. do 1848.)
- 1867. SAD je Rusiji platio 7,2 milijuna dolara za Aljasku – tada za manje od 2 centa po jutru zemlje. Sporazumom, koji bi danas vrijedio oko 120 milijuna dolara, Aljaska je postala teritorij. Savezna država postala je 1959. godine.
- 1898. SAD je anektirao Havaje, koji su teritorij postali 1900., a savezna država 1959. godine. Havaji su se smatrali strateškom lokacijom za pacifičku mornaričku bazu i vrata ka trgovini s Azijom, a tadašnji predsjednik William McKinley aneksijom je ispunio cilj proširenja američkog utjecaja u inozemstvu.
- 1898. SAD je dobio i Guam od Španjolske nakon španjolsko-američkog rata. kasnije je tijekom Drugog svjetskog rata obranio otok od japanske okupacije.
- 1898. Španjolska je SAD-u predala kontrolu nad Portorikom u sklopu Pariškog sporazuma kojim je prestao rat. Portoriko je postao američki teritorij, a njegovi građani postali su građani SAD-a 1917. godine.
- 1900. Berlinskim sporazumom Samoansko otočje podijeljeno je na dva politička entiteta, Zapadnu Samou i Američku Samou. Američka Samoa, koja se nalazi pored istočne obale Australije, predana je SAD-u tijekom narednih 25 godina.
- 1917. SAD je Danskoj platio 25 milijuna dolara u zlatu za Američke Djevičanske Otoke, a stanovnici su postali građani SAD-a deset godina kasnije. Ova kupnja, koja bi danas vrijedila oko 674 milijuna dolara, smatrala se strateški važnom za kontrolu nad Karibima zbog blizine otočja Panamskom kanalu i američkoj istočnoj obali.
- 1975. SAD je 1944. godine zauzeo Sjevernomarijanske otoke, u blizini Guama. Otočje je službeno postalo američki teritorij 1975. godine.
SAD sve skupa ima 14 teritorija, ali samo pet ih je naseljeno. Drugih devet - otok Baker, Howlandov otok, Jarvisov otok, Johnstonov atol, Kingsmanov greben, Midwayev atol, Wake otok i Navassa otok - su svi nenaseljeni vanjski otoci.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
