Popisivači su stigli i u Tavankut, selo u Vojvodini s većinskim hrvatskim stanovništvom. Ivica Dulić, stanovnik tog mjesta, nema dvojbe kako se izjasniti. "Naravno da ću se izjasniti kao Hrvat, da mi je materinji jezik hrvatski i vjeroispovijest rimokatolička.
Pročitajte i ovo
Aktivan je u Hrvatskom kulturno-prosvjetnom društvu. Njegova obitelj ovdje je više od 300 godina, a Ivica spominje da se obitelj Dulić prvi put spominje 1650. na području Subotice i njezine okolice.
Ispitanici se nisu dužni izjasniti o identitetu
Popisivač Nikola Skenderović pojašnjava da na pitanja o nacionalnoj pripadnosti, materinjem jeziku i vjeroispovijesti nije obavezno dati odgovor. Mnogi Hrvati tako bi mogli ostati nevidljivi.
"Svi mi imamo neki dojam da je Republika Srbija ipak ovaj popis i kampanju vodila u smjeru da se ne moraš izjasniti“, upozorava Jasna Vojnić, predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća te pojašnjava da je otvorena kućica kako bi se pripadnici naše zajednice izjasnili kao subetnički ili teritorijalnim imenom kao što su Bunjevci, Šokci i Srijemci.
"Hrvatsko nacionalno vijeće zbog toga je pokrenulo veliku kampanju u kojoj se želi potaknuti ponos pripadnika naše zajednice da se izjasne kao pripadnici hrvatske zajednice“, poručila je Vojnić.
Prema posljednjem popisu stanovništva u Srbiji je živjelo 57.900 Hrvata, najviše u Subotici, odnosno oko 14.000, no čak 300.000 građana izjasnilo se kao Bunjevci, Šokci, Srijemci, Jugoslaveni i ostalo pa se vjeruje kako je broj Hrvata daleko veći.
A za demokraciju, ističu u Demokratskom savezu Hrvata u Vojvodini, brojke su važne, a na to upozorava njihov predsjednik Tomislav Žigmanov koji kaže da je važnost u tome koliki će broj vijećnika biti u manjinskom samoupravnom tijelu, od sudjelovanja u obimu novaca koji će se dobivati iz državnog proračuna, do vrste, broja i kvalitete manjinskih prava.
Otvoreno izjašnjavanje otežavaju i okolnosti
"Još su uvijek snažni antihrvatski sadržaji u područjima javnosti, napetost srpskih i hrvatskih odnosa gotovo da u zadnjih dvadesetak godina nikad nije bila gora“, objašnjava Žigmanov.
Hrvati odnedavno imaju svog zastupnika u Skupštini, ali neka su prava još uvijek samo slovo na papiru.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
"Najveći izazov koji pripadnici hrvatske zajednice imaju u Republici Srbiji jest da smo isključeni iz procesa donošenja odluka, članak 9. međudržavnog sporazuma u Srbiji se ne primjenjuje“, zaključuje predsjednik DSHV-a.
Popis traje do kraja mjeseca, a prvi rezultati očekuju se na proljeće.
Od nedjelje, 2. listopada Dnevnik Nove TV možete pratiti od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
