Planina Tambora promijenila je svijet. Indonezijski vulkan je 1815. godine eksplodirao u najmoćnijoj erupciji zabilježenoj u povijesti, šaljući ogroman oblak sitnih čestica koje reflektiraju Sunčevu svjetlost visoko u atmosferu, hladeći planet i donoseći katastrofu.
Ono što je uslijedilo nazvano je "godinom bez ljeta" - globalne temperature su naglo pale, usjevi su propali, ljudi su gladovali, pandemija kolere se proširila, a deseci tisuća ljudi su umrli.
Mnogi vulkani su erumpirali u međuvremenu, ali Tambora ostaje posljednja masivna erupcija na Zemlji. Više od 200 godina kasnije, znanstvenici upozoravaju da bi svijet mogao biti pred još jednom.
Pitanje nije hoće li nego kada će se to dogoditi, kazao je Markus Stoffel, profesor klimatskih znanosti na Sveučilištu u Ženevi, za CNN. Ovoga puta, međutim, dogodilo bi se to u mnogo drugačijem svijetu, koji je ne samo gušće naseljen nego i zagrijan klimatskom krizom. Sljedeća masivna erupcija izazvat će klimatski haos, rekao je Stoffel i upozorio: "Čovječanstvo nema nikakav plan."
Utjecaj na klimu
Vulkani su dugo oblikovali naš svijet, oni pomažu u stvaranju kontinenata, izgradili su atmosferu i mogu promijeniti klimu. Tijekom erupcije izbacuju koktel lave, pepela i plinova, uključujući ugljični dioksid koji zagrijava Zemlju, iako u količinama koje su zanemarive u usporedbi s onima koje proizvode ljudi sagorijevanjem fosilnih goriva.
Kad je riječ o utjecaju na klimu, znanstvenici su više zainteresirani za drugi plin - sumporov dioksid. Masivna vulkanska erupcija može izbaciti sumporov dioksid kroz troposferu — dio atmosfere gdje se događaju vremenske prilike — i u stratosferu, sloj oko 11 kilometara iznad površine Zemlje, gdje lete avioni.
Ondje se formiraju sitne aerosolne čestice koje raspršuju Sunčevu svjetlost, reflektirajuće je nazad u svemir i hladeći planet ispod. Te čestice će se raznijeti širom svijeta i trajati nekoliko godina, rekao je Alan Robock, profesor klimatskih znanosti na Sveučilištu Rutgers, koji desetljećima proučava vulkane.
Hlađenje
Za novije erupcije satelitski podaci pokazuju koliko se sumporova dioksida oslobađa. Kad je planina Pinatubo na Filipinima erumpirala 1991. godine, izbacila je otprilike 15 milijuna tona sumpor dioksida u stratosferu. Iako ovo nije bila masivna erupcija poput Tambore, i dalje je ohladila planet za oko 0,5 stupnjeva tijekom nekoliko godina.
Međutim, za starije vulkane imamo vrlo loše podatke, upozorava Stoffel. Znanstvenici pokušavaju rekonstruirati prošle erupcije koristeći informacije iz ledenih jezgri i godova drveća, koji su poput vremenskih kapsula, čuvajući tajne prošle atmosfere. Iz ovih podataka znamo da su masivne erupcije tijekom posljednjih nekoliko tisuća godina privremeno hladile planet za oko jedan do 1,5 stupanj Celzijusa.
Tambora je, na primjer, snizila prosječne globalne temperature za najmanje jedan stupanj. Postoje dokazi da je ogromna erupcija Samalas u Indoneziji 1257. godine možda pomogla u pokretanju "malog ledenog doba", hladnog razdoblja koje je trajalo stotinama godina. Također postoje indikacije da masivne erupcije mogu utjecati na padaline, isušujući monsunske sustave, uključujući one u Africi i Aziji.
Ratovi kao jedan od ishoda
Procjenjuje se da oko 800 milijuna ljudi živi unutar otprilike 100 kilometara od aktivnog vulkana - masivna erupcija mogla bi izbrisati čitav grad. Campi Flegrei, na primjer, pokazuje znakove aktivnosti i nalazi se zapadno od italijanskog grada Napulja, gdje živi oko miljun ljudi.
Na duže staze, posljedice bi mogle biti katastrofalne. Pad temperature od 1 stupanj Celzijusa može zvučati malo, ali tu se radi o prosjeku. "Ako pogledamo određene regije, utjecaj će biti mnogo veći“, rekla je May Chim, znanstvenica na Sveučilištu u Cambridgeu.
Hladnije vrijeme, manje Sunčeve svjetlosti i promijenjene padaline mogli bi istovremeno utjecati na nekoliko svjetskih poljoprivrednih područja, uključujući SAD, Kinu i Rusiju, ugrožavajući globalnu sigurnost hrane i potencijalno dovodeći do političkih tenzija, pa čak i ratova, prema nedavnoj analizi osiguravajuće kompanije Lloyd’s.
Ogromne posljedice
Ljudske i ekonomske posljedice bile bi ogromne. U ekstremnom scenariju, sličnom onom Tambore, ekonomski gubici mogli bi doseći više od 3,6 trilijuna dolara samo u prvoj godini, procijenio je Lloyd’s.
Štoviše, hlađenje Zemlje ne bi donijelo olakšanje od klimatskih promjena, za nekoliko godina, planet bi se vratio u stanje kakvo je bilo prije erupcije.
Sljedeća erupcija mogla bi se dogoditi bilo gdje. Postoje regije koje znanstvenici pozorno prate, uključujući Indoneziju, jednu od vulkanski najaktivnijih regija na planetu, i Yellowston na zapadu SAD-a koji nije doživio veliku erupciju već stotinama tisuća godina. "Ali koji vulkan će erumpirati idući i kada, to je još uvijek nemoguće predvidjeti“, rekao je Stoffel.
Masivne vulkanske erupcije ne mogu se spriječiti, ali postoje načini za pripremu, dodao je Stoffel i pozvao stručnjake da procijene najgore moguće scenarije, provedu stres testove i osmisle planove - od evakuacija do pružanja pomoći i osiguravanja zaliha hrane.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
-
Prije svega ljudiLički policajci dobili poziv u pomoć, a zbog toga što su napravili jedna će žena još dugo pamtiti ovaj Badnjak
-
kruži i nova teorija o paduVIDEO Procurila je potresna snimka iz aviona netom prije pada: Uplašeni ljudi se mole
-
Tužan BožićUžas u Splitu: U stanu pronađen mrtav muškarac, prije smrti zamolio prijatelja da mu donese lijekove
