BORBA ZA SLOBODU Zemlja u kojoj budućnost, novac i politiku nadzire tek skupina ljudi

Učitelj Maximino Zamora cijeli je svoj život proveo pokušavajući razbiti taj mračan 'krug' koji je počeo nestankom njegova oca tijekom 'Prljavog rata' koji se odvijao 70-ih godina, a tijekom kojeg su tisuće ljudi nestale, bile otete i ubijene, piše News.com.

Pročitajte i ovo Grad pod opsadom Uzbuna u Beču: Iz bolnice oteta beba, policija blokirala dio grada Uhićeni su Četvorica otela muškarca s benzinske u Dubravi: Ugledali policijski auto i nastao je kaos

'Teško je proći kroz toliko traumatično iskustvo kao što je otmica. Jedino o čemu možete razmišljati je što mu se događa. Jede li? Muče li ga? Ne znate hoće li se vratiti kući. Mislim da kada se nađete u situaciji u kojoj ste oteti, vaš život završava. Nebo se spusti nad vas i vašu obitelj. Ne spavate, ne jedete. Jedino o čemu razmišljate je što mu se dogodilo. Ima li vode za popiti?', kazao je Zamora u intervjuu za dokumentarac 'Borba Meksika za budućnost'.

Meksiko: Gradonačelnik i vođa bande uhićeni zbog prošlogodišnjeg nestanka 43 studenta

Redatelj filma, Rodrigo Hernandez kazao je kako se dokumentarac bavi pričom otetih studenata učiteljske škole u Ayotzinapi u jugozapadnoj državi Guerrero, koji su odlučili svoj život posvetiti podučavanju drugih u njihovoj siromašnoj zajednici.

Učiteljica jedne tamošnje škole ispričala je kako 'učenici više ne žele postati učitelji već ubojice i raditi za kartel jer znaju da će tako zaraditi veliku količinu novaca s kojim će moći voditi lagodan život'. Nakon što im je učiteljica kazala da na taj način lako mogu biti ubijeni, učenici su joj kazali da će 'radije proživjeti jednu godinu u bogatstvu nego cijeli život biti siromašni.' 'Karteli upotrebljavaju autobuse za prijevoz droge, Možda su sjeli u krivi autobus', kazao je Hernandez te dodao kako karteli stvaraju probleme u svemu.

'Oni nisu samo malena skupina ljudi, oni kontroliraju političare, ekonomiste, oni su dio kulture ovog naroda', rekao je.

Maximino je učitelj u školi u Guerrerou, jednoj od najsiromašnijih država Meksika u malenoj zajednici naziva San Juan de las Flores. Dvoje od petero ljudi koji žive tamo nema dovoljno hrane za preživljavanje, a čak 70% stanovništva je nepismeno.

Djeca rođena o ovoj regiji nemaju puno izbora. Ili će teško raditi i osigurati si egzistenciju kao farmeri ili će služiti velik novac radeći za kartele kao dileri, ubojice ili kao radnici u tvonicama za proizvodnju sintetskih droga.

Nećak gospodina Maximina bio je među otetim studentima. Nije se želio priključiti kartelima već je odlučio podučavati i učiti djecu kako se izboriti za ostanak. Njegovi roditelji ostavili su mlađeg brata i sestru kako bi krenuli u potragu za njim.

Braća tako sada žive sama, a u školu ne žele više odlaziti. Boje se da ne bi bili oteti.

'Željela sam postati učiteljica, no zbog svega što se dogodilo, više ne želim. Zbog čega to rade siromašnima? Stvarno ne znam', rekla je Odet, sestra otetog studenta te dodala kako i ona i brat sada žele raditi u poljima pod jakim suncem, jer se boje da bi mogli biti uhićeni i ubijeni.

Potjera za najtraženijim narkobosom ostavlja ožiljke na nedužnima: 'Još uvijek imam traume od bombi, bilo je vrlo ružno'

Ubojstva su među ovim narodom svakodnevica, a čak 90% slučajeva ubojstva nikada nije riješeno. Masovne grobnice pronalaze se na svakom koraku, a nestanci i nesvakidašnji oblici nasilja postali su ovim ljudima svakodnevnica.

'U Meksiku postoje dva svijeta. Jedan je onaj u kojem se nalaze velike kuće u Mexico Cityju, no mjesta poput Guerreroa žive sasvim drugim životom. Često ih se uspoređuje s srednjom Afrikom, a ovim dokumentarcem želi se podići svijest kod mladih koji zaboravljaju da je ubijanje zlo, te da će im se suditi', rekao je Maximino.

Nije u redu da zbog čestih otmica i ubojstava mladi ne vide budućnost i perspektivu. Treba im pokazati da se mogu boriti i izboriti za slobodu koju zaslužuju i živjeti život kojeg će sami stvoriti, a koji neće biti povezan s drogom i kartelima. Mnogi smatraju kako će Meksiku, da se makne od svoje prošlosti i mračne strane te okrene novu stranicu, trebati pravo čudo.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook