Bomba Pabla Escobara i dalje otkucava: ''Kokainski nilski konji prijete svemu oko sebe''

Pablo Escobar, nekoć šef smrtonosnog kartela, postao je jedan od najbogatijih ljudi na planetu zahvaljujući trgovini drogom. Za svoj ranč je nabavio mnoge životinje, među kojima su i nilski konji, plamenci, žirafe, zebre i klokani.

tri vijesti o kojima se priča Istraga u tijeku Zatvoreno popularno turističko odredište: Dogodila se strašna nesreća Izmjene Prekršajnog zakona Uskoro velike novosti u kaznama za vozače: Evo što se sve planira mijenjati dobili doživotni zatvor Užas u susjedstvu: Ubili kćer (18) jer je odbila dogovoreni brak

Nakon što ga je policija ubila 1993. godine, svi osim nilskih konja prodani su zoološkim vrtovima jer ih je bilo teško transportirati. Oni su ostavljeni da lutaju Escobarovim imanjem i nastavili su se brzo razmnožavati te predstavljaju velik izazov za okoliš i zabrinjavaju obližnje stanovnike.

Studija u časopisu Nature upozorila je da bi njihov broj mogao narasti na 1500 u roku od dva desetljeća. Kolumbijska vlada na kraju ih je službeno proglasila invazivnom vrstom i već duže vrijeme traži način na koji ih se riješiti.

Pročitajte i ovo Cocaine hippos La vida loca: Kako su četiri odbjegla nilska konja Pabla Escobara stvorila nacionalni problem

Pročitajte i ovo BOGATSTVO PRIRODE Balkanski tigar na rubu izumiranja: ''Ubili su ga, preparirali i postavili kao trofej, a pravosuđe uopće ne mari za taj problem''

Pročitajte i ovo Plivanje pred kamerama Nove TV Vratio se, i to u velikom stilu: Pogledajte preslatke prizore najvećeg europskog glodavca i pravog romantičara među životinjama

Najnoviji plan je da se 70 ''kokainskih vodenkonja'' prebaci u prirodna utočišta u Indiji i Meksiku kao pokušaj da se kontrolira njihovu rastuću populaciju, kazao je guverner pokrajine Antioquia Aníbal Gaviria, gdje se nalazi Hacienda Napoles, piše CNN.

Ekološka bomba otkucava

Trenutačno postoji između 130 i 160 nilskih konja, a populacija se na početku sastojala od samo jednog mužjaka i tri ženke. Prethodno su vlasti pokušale kontrolirati njihovu populaciju pomoću kastracija i kontracepcijskih strelica, no sve je to imalo ograničen uspjeh.

Očekuje se da će 70 vodenkonja, mješavina mužjaka i ženki, biti premješteno tako da će 60 otići u Indiju, a 10 u Meksiko. ''Slanje nilskih konja natrag u njihovu rodnu zemlju Afriku nije dopušteno", rekao je Gaviria, jer bi to moglo nanijeti više štete nego koristi i nilskim konjima i lokalnom ekosustavu.

Pročitajte i ovo Što radi Cipar, a što Hrvatska Prvi put izrečena kazna trovaču: 21.000 eura kazne ili zatvor, a Laura još čeka da se otkrije tko je skrivio njezinu smrt

Pročitajte i ovo KARIZMATIČNI VLADARI NEBA Kolateralne žrtve ilegalnih praksi: ''Više je stanara u jednom zagrebačkom neboderu nego njih u cijeloj Hrvatskoj''

Pročitajte i ovo Pismo i pero Priča iz Slavonije: Kad se vrate s dalekoga puta, shvatit će da su deložirane

''Svaki put kada premještamo životinje ili biljke s jednog mjesta na drugo, mi također premještamo njihove patogene, njihove bakterije i njihove viruse. I mogli bismo donijeti nove bolesti u Afriku, ne samo za vodenkonje koji su tamo u divljini već i nove bolesti za cijeli afrički ekosustav koji nije evoluirao s tom vrstom bolesti'', objasnila je María Ángela Echeverry, profesorica biologije na Sveučilištu Javeriana.

Translokacija bi mogla biti dovršena do prve polovice ove godine ako se ubrza izdavanje potrebnih dozvola.

Pročitajte i ovo Crni labud Prizor za pamćenje: Ptica koja se u Europi rijetko viđa posjetila je Lonjsko polje  

Pročitajte i ovo MOŽETE IM DATI IME Nisu crni, nego crvenokljuni, a iza njih je velika ljubavna priča: U Drugom maksimirskom jezeru njih dvoje su našli novi dom

Pročitajte i ovo NOVA ŠANSA ZA ŽIVOT Brzo su postali najpoznatiji zagrebački ljubavni par: Maks i Mira su zaštitni znak Maksimira

Istraživanja su istaknula negativne učinke koje otpad nilskih konja može imati na razine kisika u vodenim tijelima, što može utjecati na ribe i, na kraju, ljude.

Časopis Nature citirao je rad iz 2019. koji je otkrio da jezera u kojima su bili vodenkonji imaju više cijanobakterija, koje su povezane s otrovnim algama. Ovo cvjetanje može smanjiti kvalitetu vode i uzrokovati masovni pomor ribe, utječući na lokalne ribarske zajednice.