Na brifingu za novinare Sullivan nije naveo specifiične dokaze no rekao je da bi svi Amerikanci trebali napustiti Ukrajinu u roku od 24 do 48 sati. Poziv svojim državljanima da napuste Ukrajinu uputile su i Latvija, Estonija, Norveška, Velika Britanija, Izrael, Nizozemska i Japan.
Istovremeno, neimenovani američki dužnosnici rekli su da će SAD idućih dana poslati dodatnih 3000 vojnika u Poljsku. Radi se o pripadnicima 82. zračne divizije smještene u Fort Braggu u Sjevernoj Karolini, a ne o vojnicima već raspoređenima u Europi.
Očekuje se da će u Poljsku stići idući tjedan, rekli su dužnosnici. Ruska invazija mogla bi početi zračnim napadom koji bi evakuaciju američkih državljana otežao.
Jake Sullivan je rekao da američki obavještajni podaci otkrivaju da bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao narediti invaziju prije kraja Zimskih olimpijskih igara u Pekingu i da je moguć munjevit napad na ukrajinsku prijestolnicu Kijev. Dodao je da bi akcija mogla početi zračnim napadom.
Takvu je izjavu Sullivan dao nakon telefonskog razgovora američkog predsjednika Joea Bidena s transatlantskim liderima iz krizne sobe u Bijeloj kući, a razgovor je održan da bi se uvjerio u jedinstveno stajalište saveznika prema situaciji koja se pogoršala.
Ostaje nejasno, rekao je Sullivan, hoće li Putin izdati konačnu naredbu za invaziju. Sullivan je rekao kako očekuje da će Biden zatražiti telefonski razgovor s Putinom o krizi na rusko-ukrajinskoj granici.
Biden je u četvrtak izjavio da američki građani moraju "odmah" napustiti Ukrajinu jer to se ne radi o prijetnji terorističke organizacije već "jedne od najvećih vojski na svijetu".
NATO-ov glavni tajnik Jens Stoltenberg ponovno je u petak upozorio na "stvarnu opasnost novog oružanog sukoba" u Europi, u prigodi posjeta vojnoj bazi u Rumunjskoj, veoma važnoj za Savez.
"Broj ruskih vojnika raste, a rokovi za upozorenje su sve kraći", rekao je Stoltenberg u bazi Mihaila Kogalniceanua, na jugoistoku zemlje, blizu Crnog mora.
Više desetaka američkih oklopnih transportera stiglo je u zadnjih 36 sati iz Njemačke, gdje su bili stacionirani, u rumunjsku vojnu bazu Mihaila Kogalniceanua.
Takvo razmještanje samo "dolijeva ulje na vatru" i "pridonosi rastu napetosti", rekao je u srijedu ruski veleposlanik u Bukureštu Valerij Kuzmin koji je sutradan bio pozvan u rumunjsko ministarstvo vanjskih poslova.
Rumunjska, članica Sjevernoatlantskog saveza od 2004., primila je već 900 američkih, 140 talijanskih i 250 poljskih vojnika.
Rusija je razmjestila više od 100.000 svojih vojnika uz ukrajinsku granicu no odbacuje optužbe da planira napad na Ukrajinu već traži od Zapada jamstva da se NATO neće širiti na istok i da Ukrajina nikad neće ući u NATO.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Kremlj optužuje članice NATO-a za širenje straha od ruske agresije i tvrdi da apsolutno ne planira napasti Ukrajinu. Također navodi da je jedini način smirivanja situacije da Zapad pristane na njegove sigurnosne zahtjeve objavljene u prosincu.
Ukrajinska vlada, koja se od 2014. bori protiv separatističkih snaga koje podupire Rusija u istočnoj regiji Donbasa, pozvala je svoje zapadne saveznike da pomognu u sprječavanju invazije.
