Sigurnost zračnog prometa u Bosni i Hercegovini ozbiljno je ugrožena, a četiri postojeće zračne luke u toj zemlji uskoro bi mogle biti zatvorene zbog duga koji su napravile vlasti Republike Srpske i koji odbijaju platiti očekujući da to umjesto njih učini BiH kao država.
TAJNI STANAR
FOTO Policija im upala u kuću zbog droge, ali ono što su pronašli ih je zaista prestrašilo
Životna bitka
FOTO Cvita nije mogla plivati ni oduprijeti se valovima: Nađena je bespomoćna kod Visa
dobili doživotni zatvor
Užas u susjedstvu: Ubili kćer (18) jer je odbila dogovoreni brak
Sindikat kontrolora leta u BiH u ponedjeljak se oglasio dramatičnom izjavom, upozoravajući kako je na pomolu prava drama koja može imati reperkusije ne samo za BiH nego i za sigurnost međunarodnog zračnog prometa, odnosno zrakoplova koji prometuju koridorima iznad teritorija BiH.
"Sigurnost zračnog prometa u BiH ozbiljno je ugrožena", stoji u izjavi.
Reakcija je to na neuspješna nastojanja da se nađe način isplate oko 110 milijuna konvertibilnih maraka (oko 56 milijuna eura) duga nastalog na temelju činjenice da je vlada RS-a izgubila arbitražni spor koji je pokrenula slovenska tvrtka Viadukt tražeći odštetu zbog de facto raskinutog ugovora o dodjeli koncesije za gradnju hidroelektrana na rijeci Vrbas u BiH.
Odgovornost za taj dug izravno snosi sadašnji čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik, koji je kada je bio premijer RS-a jednostrano derogirao ugovor o koncesiji. Viadukt je sklopio taj ugovor još 2004. godine s prethodnom entitetskom vladom predvođenom Partijom demokratskog progresa (PDP).
Dodik je novu koncesiju dodijelio Elektroprivredi RS, koja je bila pod kontrolom njegove stranke, a slovenska tvrtka zatražila je odštetu kada je postalo jasno da njen ugovor više nema nikakvu vrijednost. No, ni Dodik ni njegova nasljednica Željka Cvijanović nisu željeli pristati na nagodbu, odnosno plaćanje oko triju milijuna eura.
Viadukt je tužio vladu RS-a najprije lokalnim sudovima i sve je te sporove vlada izgubila, no opet je odbila ispoštovati sudske odluke pa je na kraju cijeli slučaj završio pred Arbitražnim tribunalom u Washingtonu. Budući da RS nije subjekt međunarodnog prava, kao tužena strana pojavila se BiH.
I taj je spor okončan presudom u korist Viadukta, koji je dobio pravo na odštetu od oko 25 milijuna eura, nadoknadu od pet milijuna eura na ime sudskih troškova te još oko 30 milijuna eura na ime zateznih kamata. Uz sve to, svaki novi dan kašnjenja u isplati duga podrazumijeva dodatne zatezne kamate od devet tisuća eura.
Vlada RS-a, koju je vodila Cvijanović 2017. godine, obvezala se isplatiti ta sredstva, no to nikada nije učinila, pa su iz Viadukta posegnuli za zahtjevom za pljenidbu imovine i sredstva kojima raspolaže BiH kao država. Tako sada postoji mogućnost pljenidbe objekata Središnje banke BiH, što je odluka suda u Mostaru, a sud u Bruxellesu naložio je Eurocontrolu da prema BiH obustavi isplate na osnovi pristojbi za korištenje zračnog prostora, odnosno prelet zrakoplova.
Ta mjera izravno pogađa Agenciju za pružanje usluga u zračnoj plovidbi (BHANSA), koja se financira od tih prihoda, a u njezinu su sastavu i službe kontrole leta.
Sindikat kontrolora leta upozorio je kako uskrata financiranja znači i kolaps sustava koji mora besprijekorno funkcionirati 24 sata dnevno. Kada prestane dotok sredstava od Eurocontrola, nadzor nad zračnim prometom iznad BiH mogu preuzeti Zagreb i Beograd, ali će zračne luke u BiH morati biti zatvorene.
Srđan Amidžić, ministar financija BiH kojega je postavio Dodik, predložio je da dug izmiri država, i to kroz povećanje proračuna, što bi solidarno pokrila oba entiteta, no premijer Federacije BiH Nermin Nikšić odmah je poručio da mu ne pada na pamet plaćati dugove koje je napravila RS.
"To možete okačiti mačku o rep", bio je Nikšićev komentar, a vlasti u Banjoj Luci dug uopće ne spominju i prave se kao da ih se to uopće ne tiče.
Bivši pravobranitelj BiH Mlađan Mandić, koji je bezuspješno pokušavao uvjeriti vlasti RS-a da pristanu na nagodbu koju je nudio Viadukt, kaže kako je u tom slučaju štetu nanio pogubni utjecaj politike, konkretno u RS-u, i nekompetentnih osoba koje joj bezuvjetno služe. Pritom entiteti izvlače svu korist, a račune ispostavljaju državi koja ne dobiva ništa.
"Jedina država u svijetu koja nema nikakve koristi, već samo štete od koncesija je BiH", kazao je Mandić za Forbes BH.