Ako je bilo počinjenih grešaka, nije pouzdano dokazana ''uzročno-posljedična veza" s nesrećom, naveo je Kazneni sud u Parizu u presudi kojom je Air France i Airbus oslobodio optužbi za ubojstvo iz nehaja 228 osoba poginulih u padu zrakoplova u Atlanski ocean 2009. godine.
Neugodan muk u sudnici
Malo poslije 13:30 sati po srednjoeuropskom vremenu velika sudnica bila je ispunjena članovima obitelji žrtava, predstavnicima Air Francea i Airbusa te novinarima.
Nakon izricanja oslobađajuće presude neke civilne stranke u sporu digle su se sa svojih mjesta potpuno zgranute, a zatim ponovno sjele dok je predsjednica suda nastavila čitati, a u dvorani je nastao neugodan muk.
Dvojici velikih igrača u zrakoplovnoj industriji, zrakoplovnoj tvrtki Air France i proizvođaču zrakoplova Airbus, sudilo se pod optužbama za ubojstvo iz nehaja u najtežoj zrakoplovnoj nesreći u povijesti francuske zrakoplovne kompanije.
Suđenje se smatra povijesnim jer je to prvi put da su te dvije tvrtke, a ne pojedinci, izravno izvedene pred sud nakon zrakoplovne nesreće, a odvjetnici obitelji godinama su se borili za to, podsjeća Guardian.
Riječ je o najtežoj nesreći u povijesti Air Francea, a dogodila se 1. lipnja 2009. kada je let AF447 iz Rio de Janeiroa za Pariz nestao s radara dok je krstario noćnim nebom tijekom oluje iznad Atlantika na točki između Brazila i Senegala. Airbus A330 je nestao, a da nije uputio poziv u pomoć.
Nekoliko dana kasnije krhotine zrakoplova pronađene su u oceanu, no trebalo je gotovo dvije godine da se locira najveći dio trupa i izvuku crne kutije. Potraga bez presedana uključivala je detaljan pregled 17.000 četvornih kilometara oceanskog dna na dubinama do 4000 metara tijekom više od 22 mjeseca.
U zrakoplovu je bilo 12 članova posade i 216 putnika 33 različite nacionalnosti, većinom Francuzi, Brazilci i Nijemci, a svi su u nesreći izgubili život.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Istraga je pokazala da piloti, dezorijentirani zbog zaleđivanja senzora brzine Pitot, u opasnoj i meteorološki nestabilnoj zoni iznad ekvatora nisu ispravno reagirali na poniranje letjelice koje je trajalo manje od pet minuta.
Nakon niza visoko stručnih vještačenja suci istrage su 2019. na kraju odlučili obustaviti istragu.
Tužiteljstvo, obitelji žrtava i sindikati pilota uložili su žalbu 2021. i vijeće žalbenog suda donijelo je suprotnu odluku, odnosno naredilo suđenje objema kompanijama.
Što su pokazale crne kutije?
Pregledom crnih kutija pronađenih na dubini od 3.900 m potvrđeno je da su problemi počeli kada su se zaledile sonde za mjerenje brzine Pitot dok je zrakoplov letio na velikoj visini iznad ekvatora, usred područja koje ne pokrivaju radari.
Destabiliziran zbog posljedica toga kvara, jedan od kopilota počeo je povećavati visinu a trojica pilota, ne shvativši što se događa, nisu uspjeli uspostaviti kontrolu nad zrakoplovom koji je počeo ponirati i strovalio se u ocean četiri minute i 23 sekunde kasnije.
Istrage su pokazale da su se slični incidenti sa sondama već događali prije nesreće.
Sud je ocijenio da je Airbus trebao zamijeniti modele Pitot sonda "AA" koje su bile sklone zamrzavanju, na floti A330-A340 i da "nije razmijenio informacije" s aviokompanijama.
Air France je pak načinio dva propusta u vezi s načinom obavještavanja pilota o kvaru sonde.
