Armenski premijer Nikol Pašinjan pozvao je Azerbajdžan da smiri napetosti i da se drži dijaloga umjesto da pribjegava optužbama i prijetnjama.
Azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev rekao je u utorak da je neovisna Armenija prijetnja regiji i "fašistička država po svojoj prirodi" u intervjuu lokalnim medijima. Alijev je to izjavio reagirajući na reformu armenske vojske i njezine poslove s Francuskom oko prodaje oružja.
"Možda Baku pokušava 'legitimizirati' eskalaciju u regiji. Oni daju agresivne izjave u nadi da će dobiti agresivan odgovor [armenske prijestolnice] Erevana", odgovorio je na Alijeve izjave armenski premijer Pašinjan.
"Kada se kombinira sa širenjem lažnih informacija o tome da armenska vojska krši primirje, to predstavlja 'opravdanje' za novu eskalaciju u regiji", rekao je Pašinjan za Armenpress u srijedu.
Alijev i njegova vlada optuženi su za raspirivanje etničke mržnje protiv Armenaca. Azerbajdžan je vodio niz ratova protiv svog susjeda od 2020. U rujnu 2023. azerbajdžanske snage osvojile su otcijepljenu regiju Nagorno-Karabah te izazvale egzodus čitave etničke armenske populacije od 100.000 ljudi — zbog čega su ih zapadne nevladine organizacije i promatrači optuživali za etničko čišćenje.
Alijevljeva tvrdnja o fašizmu uslijedila je nakon što je azerbajdžansko ministarstvo obrane optužilo armensku vojsku da je pucala na položaje azerbajdžanske vojske na jugoistočnoj granici između dviju država 5. siječnja. Armensko ministarstvo obrane u nedjelju je odbacilo te optužbe kao dezinformaciju.
"Naoružavanje Armenije dovest će do novih napetosti. Mi to ne želimo. Mi želimo mir... Ali neovisna Armenija je fašistička država u svojoj srži. Armensko vodstvo mora uništiti fašizam ili ćemo to učiniti mi sami", rekao je Alijev lokalnim TV kanalima u utorak.
Dvije su zemlje u desetljećima dugom sukobu od raspada Sovjetskog Saveza. Sukobili su se u više teritorijalnih i etničkih sukoba otkad su stekli neovisnost prije tri desetljeća. Posljednjih godina SAD i EU zalažu se za diplomatsko rješenje usred nade da se može potpisati trajni mirovni sporazum.
"Nećemo koristiti jezik agresije, nego jezik dijaloga. Nastavit ćemo se fokusirati na razgraničenje, na usuglašavanje teksta mirovnog sporazuma i na sporazum o humanitarnim pitanjima, uključujući probleme otkrivanja sudbine nestalih", rekao je Pašinjan.
Naoružavanje i prijetnje
Dok Erevan i Baku vode bilateralne razgovore o normalizaciji odnosa i rješavanju neriješenih graničnih sporova, armenske vlasti optužile su Azerbajdžan, trenutno najjačeg igrača u regiji, za planiranje daljnjih neprijateljstava.
Armenski premijer Nikol Pašinjan rekao je prošlog prosinca da je azerbajdžanska strana dobila prijedloge o dva neriješena pitanja u pregovorima, ali još nije odgovorila.
"Ako Azerbajdžan također nema namjeru napasti Armeniju, tada je vjerojatnost eskalacije u regiji ravna nuli", rekao je Pašinjan u intervjuu prošlog mjeseca.
Alijev je pozvao Francusku i druge zemlje da prestanu isporučivati oružje Armeniji i uzmu natrag oružje koje je već isporučeno. Erevan je produbio sigurnosnu suradnju sa Zapadom nakon što njegov tradicionalni saveznik Rusija nije uskočila u sprječavanje napada Azerbajdžana 2023. unatoč tome što su mirovne snage raspoređene u Nagorno-Karabahu, piše Kiyev Independent.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
