U Europi se sve više govori o novoj stvarnosti u kojoj SAD kao okosnica NATO saveza, saveza koji je jamčio sigurnost kontinenta gotovo 80 godina, više nije činjenica koja se podrazumijeva.
Javni animozitet predsjednika Donalda Trumpa prema ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom, njegova spremnost da prigrli ruskog predsjednika Vladimira Putina i nedavni komentari koji bacaju sumnju na to hoće li braniti NATO saveznike "ako ne plate" natjerali su europske čelnike da počnu postavljati ranije nezamislivo pitanje - jesu li SAD pouzdan sigurnosni partner u vrijeme kada kontinent potresa najveći sukob od 1940-ih?
NATO je bez SAD-a daleko od nemoćnog saveza, s više od milijun vojnika i modernim oružjem koje je na raspolaganju iz 31 druge zemlje. Analitičari koji su podijelili svoja mišljenja sa CNN-om složni su – savez ima bogatstvo i tehnološko znanje da se obrani bez SAD-a.
Tko koliko ulaže?
Po ulaganjima SAD i Njemačka uvjerljivo su na vrhu – svaka s gotovo 16 posto u ukupnim ulaganjima u vojni i civilni proračun te sigurnost NATO-a. Slijede Ujedinjeno Kraljevstvo s 11 posto i Francuska s 10 posto. Analitičari tvrde da Europi ne bi trebalo mnogo da nadoknadi gubitak doprinosa iz Washingtona.
"Ako se europske zemlje ujedine i kupe pravu opremu, Europa bi mogla predstavljati ozbiljno konvencionalno i nuklearno odvraćanje za Rusiju", rekao je Ben Schreer, europski izvršni direktor Međunarodnog instituta za strateške studije (IISS) za CNN.
"Europa sama još uvijek ima kapacitet da prikupi resurse koji bi joj bili potrebni da se obrani, samo je pitanje je li to voljna učiniti", rekao je Schreer.
Od osnivanja NATO-a, izmjenilo se 14 američkih i SAD su držale savez na okupu. CNN u analizi podsjeća na važnu ulogu američkih trupa u Europi tijekom Hladnog rata, kao i na NATO-ove aktivnosti na Balkanu 1990-ih koje su vodile američke zračne snage. I sve dok druga Trumpova administracija nije preuzela dužnost 20. siječnja, Washington je predvodio pomoć Ukrajini.
Desetljeća transatlantske solidarnosti možda su sada došla svojem kraju, kažu analitičari.
John Lough, bivši dužnosnik NATO-a koji je sada suradnik u Chatham House think tanku u Londonu, vidi dublji raskol u savezu.
"Jednostavno se čini da Sjedinjene Države vide Europu više kao konkurenta, suparnika, nego saveznika", rekao je Lough za CNN, dodajući da je zbog toga predanost Washingtona da brani NATO saveznike pomalo upitna.
Neki analitičari zaključuju - NATO bez SAD-a nije loša ideja.
"Čim saveznici postanu uvjereni da se više ne mogu pouzdati u američke sposobnosti da ih obrane kada dođe do pritiska, požurit će pokupiti zapuštenost i raditi na povećanju vlastitih sposobnosti", zaključio je još prošle godine Moritz Graefrath, postdoktorand za sigurnost i vanjsku politiku na Globalnom istraživačkom institutu William & Mary.
"U tom smislu povlačenje američkih snaga će stvoriti još jaču, a ne slabiju Europu", napisao je Graefrath.
Premijer Poljske, članice NATO-a, Donald Tusk smatra da je ovaj proces već započeo.
"Europa kao cjelina doista je sposobna pobijediti u bilo kakvom vojnom, financijskom, gospodarskom sukobu s Rusijom - mi smo jednostavno jači. Samo smo morali početi vjerovati u to. A danas se čini da se to događa ", rekao je uoči samita Europske unije ovog tjedna.
S čime Europa raspolaže?
Dakle, što Europa trenutačno ima? Prema CNN-ovoj analizi, europska bi vojska mogla biti zastrašujuća.
Turska ima najveće oružane snage unutar NATO-a nakon Sjedinjenih Država, s 355.200 aktivnog vojnog osoblja. Slijede Francuska (202.200), Njemačka (179.850), Poljska (164.100), Italija (161.850), Velika Britanija (141.100), Grčka (132.000) i Španjolska (122.200).
Turska također ima najviše vojnog osoblja, koje čini većinu kopnenih trupa na prvoj liniji, sa 260.200, Francuska (113.800), Italija (94.000), Grčka (93.000), Poljska (90.600), UK (78.800), Španjolska (70.200) i Njemačka (60.650), prema izvješću IISS-a.
Nasuprot tome, brojke iz 2024. govore da je raspođeno oko 80.000 američkih vojnika u baze u zemljama NATO-a. Većina ih je u Njemačkoj (35.000), Italiji (12.000) i Velikoj Britaniji (10.000). Neke od većih zemalja NATO-a također imaju oružje jednako ili višestruko bolje od onoga što ima Rusija, navodi se analizi i kao primjer ističu nosači zrakoplova.
Rusija ima jedan zastarjeli nosač zrakoplova, a samo Ujedinjeno Kraljevstvo ima dva moderna nosača sposobna lansirati nevidljive lovce F-35B. Francuska, Italija i Španjolska imaju terenske nosače zrakoplova ili amfibijske brodove koji mogu lansirati borbene zrakoplove, navodi Military Balance, piše CNN.
Osim SAD-a, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo imaju nuklearne snage, a obje raspoređuju i podmornice s balističkim projektilima.
NATO saveznici, osim SAD-a, imaju i oko 2000 borbenih i jurišnih zrakoplova, s desecima novih nevidljivih zrakoplova F-35 koji su uključeni u taj broj.
Kopnene snage uključuju moderne tenkove, uključujući njemačke Leoparde i britanske Challengere, čije donirane jedinice sada služe u ukrajinskoj vojsci. Europske zemlje NATO-a mogu postaviti moćne krstareće rakete, poput zajedničke francusko-britanske SCALP/Storm Shadow, koja se također dokazala na ukrajinskom bojištu.
Iza SAD-a ostaje 31 baza
Izvješće Military Balance 2025 navodi da Europa poduzima korake za poboljšanje svojih vojnih snaga bez pomoći SAD-a. Godine 2024. šest europskih zemalja ujedinilo se u projektu razvoja krstarećih projektila koji se lansiraju s zemlje, poduzelo je korake za povećanje kapaciteta proizvodnje streljiva i proširila svoje baze dobavljača, gledajući u zemlje poput Brazila, Izraela i Južne Koreje kao nove izvore vojne opreme.
Analitičari kažu da bi čak i kad bi se SAD potpuno povukao iz Europe, ostavio bi iza sebe važnu infrastrukturu. Naime, SAD u Europi ima 31 stalnu bazu, a ti bi objekti bili dostupni zemljama u kojima se nalaze ako SAD odu. Ta infrastruktura ne bi bila izgubljena ni za Washington ako požali svoju odluku o mogućem povlačenju.
Neki se ipak nadaju da je priča o povlačenju SAD-a iz NATO-a samo Trumpovo bahato hvalisanje s ciljem da natjera saveznike da popuste i potroše više na obranu.
Svijet i jedan od ključnih američkih saveza već su bili u sličnoj situaciji tijekom Trumpove prve administracije, kada je navodno zatražio od Pentagona da razmotri mogućnosti povlačenja američkih trupa u Južnoj Koreji kao zaštite od nuklearno naoružane Sjeverne Koreje. Kim Jong Un je odbio sve molbe da odustane od svog programa nuklearnog oružja.
"Sastanak Trumpa i Kima prodan je kao veliki uspjeh unatoč činjenici da to nije bio. Nakon toga, SAD su se vratile uobičajenim aktivnostima na Korejskom poluotoku ", rekao je Schreer.
Isto bi se moglo dogoditi u Europi ako Trump ne dobije ono što želi od Putina, kažu analitičari. NATO bi mogao nastaviti, a nedavne prijetnje da će se povući samo bi bile mala zapreka na putu.
"Ako Putin pokuša previše natezati Donalda, čak bi i Donald Trump to mogao prepoznati", rekao je Schreer.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
-
Uhićen jeUlovili ga na granici sa Srbijom: Policija je otvorila hladnjaču te ugledala neočekivani prizor
-
Bivša kancelarkaMerkel poslala ozbiljno upozorenje: "Europa i Njemačka bit će smrvljene bez toga..."
-
U niskom letuVIDEO Avion kruži iznad Zagreba, mnogi se uznemirili: Doznali smo o čemu se radi
