Berlinski proces: "Proširenja EU-a do daljnjeg neće biti, a Sjevernoj Makedoniji učinjena je velika nepravda"

U poljskom Poznanju završen je još jedan sastanak na vrhu Berlinskog procesa. Lideri više članica Europske unije i njihovi kolege iz šest zemalja zapadnog Balkana, koje članice tek žele postati, analizirali su dosad postignuto.

Pročitajte i ovo Pregled tjedna Ivane Petrović Što je obilježilo tjedan na izmaku? "I tako došla je i ta fatalna srijeda" Detalji napada Ivana Petrović o terorističkom napadu u Turskoj i tko bi mogao biti odgovoran

Put prema europskom članstvu dug je i spor. Potencijalne članice moraju ispuniti brojne kriterije, zemlje članice moraju jednoglasno podržati njihovo pridruživanje.

„Zemlje JI Europe imaju veliku ambiciju, ali svi dijele frustraciju zbog sporosti procesa. Istodobno, zemlje unutar EU, ne mislim tu na Hrvatsku i na neke koje podupiru proširenje, imaju dosta velike rezerve i puno postupnije žele da taj proces ide u budućnosti“, rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković.

Od Hrvatske se očekuje puno jer 2020. preuzima predsjedanje Vijećem Europske unije, a Vlada je već najavila kako će proširenje biti središnja tema.

„Smatramo da taj dio Europe s obzirom da je i okružen članicama Europe, mora ići naprijed prema EU, zavrijeđuje sustavnu pažnju, angažman i dijalog na najvišoj razini. Stoga će Hrvatska dogodine za vrijeme svoga predsjedanja u svibnju 2020. ponovo organizirati takav summit“, dodao je hrvatski premijer.

Prije tog summita, premijer namjerava obići zemlje regije, ali i partnere iz Europske unije.
''Očekujemo skori posjet premijera Plenkovića. Koliko znam premijer Plenković će obići cijelu regiju i vjerujem da ćemo imati dobre razgovore'', rekla je Ana Brnabić, premijerka Srbije.

Odnos Srbije i Kosova jedan je od problema koji se mora riješiti žele li dvije strane postati dio Europske unije. Isti je bio preduvjet i za makedonsko članstvo. Nakon dogovora s Grčkom, dobili smo Sjevernu Makedoniju, ali Skoplje još uvijek čeka početak pregovora. Iako su sporazum o sporazum o stabilizaciji i pridruživanju parafirali još 2000. godine u Zagrebu.
„Baš tako. Optimisti smo i to stopostotni. Vjerujemo da ćemo do 10. mjeseca dobiti datum za početak pregovora, rekao je Zoran Zaev, premijer Sjeverne Makedonije i daoao da takve signale dobivaju od sbvih lidera s kojima razgovaraju.

Potvrdila je to i njemačka kancelarka, rekavši da s optimizmom gleda na briselsku jesen. Zbog Sjeverne Makedonije Poljska je na ovom samitu žestoko prozvala europske kolege. Na početak pregovora čekaju punih 15 godina.

Analizu završetka summita analizirala je Ivana Petrović, urednica vanjskopolitičke rubrike Nove TV.

Glavni naglasak opisala bih kroz riječi Federice Mogherini, visoke predstavnice za zajedničku i vanjsku politiku u odlasku koja je rekla „Prvo se vi sami integrirajte, onda će vas integrirati i Europska unija“.

Prilično grubo je to zazvučalo, od povjerenice čiji je glavni zadatak bio napraviti dobar posao između Srbije i Kosova, kako bi se postigao sporazum potpisan u Bruxellesu, no to se pretporilo u njezin debakl. Ovo što je rekla je u prinicipu shema koja je poznata. To je shema Zapadnog Balkana 6, dakle šest zemalja Zapadnog Balkana koje se na taj način ohrabruje da kojekakvim ustupcima i boljem povezivanjem između sebe žive u nadi da će jednom postati članice Euiropske unije.

Proširenja, to je sasvim jasno i nakon ovog summita, do daljnjeg neće biti. Štoviše, situacija između Kosova i Srbije, koja je nenako u fokusu ove priče, se još više zakomplicirala. Ramush Haradinaj je danas rekao da oni ne odustaju od ukidanja taksi, sve dok Srbija njih ne prizna, no zasad je teško povjerovati da će se to dogoditi.

Također se postavlja i formata Berlinskog procesa. Treba li on i dalje biti u ovakvom formatu ili naprosto treba postati itegrativni dio Vijeća za vanjske poslove EU. Što se tiče samih zaključaka, oni se od 2014. do ovamo nisu baš previše implementirali pa sam sukladno tome i pitala i premijerku Brnabić i premijera Plenkovića što je sa zaključcima prošlogodišnjeg summita Berlinskog procesa koji je bio održan u Londonu i koji eksplicitno kaže da zemlje trebaju intenzivno tragati za nestalima iz, kako su oni napisali, oružanih sukoba iz 90-ih, odnosno iz situacije koju mi zovemo Domovinski rat. Premijerka Brnabić rekla je da je Srbija predana u traženju za nestalim,što mi se baš ne čini točnim. Premijer Plenković kaže da je to i dalje hrvatski prioritet. 

Sjeverna Makedonija i Albanija su također bile u fokusu. Sjevernoj Makedoniji je napravljena velika nepravda. Premijer Zoran Zaev se nada da će Sjeverna Makedonija u 10. mjesecu dobiti datum početka pregovora. Svjestan je da ti pregovori neće trajati kratko nego jako jako dugo. No smatra da je to jako bitno i za Sjevernu Makedoniju i za zemlje u okruženju jer je Sjeverna Makedonija parafirala sporazum o stabilizaciji i pridruživanju kad i Hrvatska, 2000. godine na summitu u Zagrebu. Vidimo gdje je Hrvatska danas, a gdje Sjeverna Makedonija.

 Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr