Otkad je Donald Trump započeo svoj drugi mandat, svjedoci smo velikog broja vijesti koje stižu iz Bijele kuće. Analitičari su za DNEVNIK.hr objasnili o čemu je riječ te koje su moguće posljedice takve strategije američkog predsjednika.
Trump je od svoje inauguracije donio velik broj odredbi i još veći broj izjava, od kojih je nemali broj bio kontroverzan. Tako je u prvih 50 dana svojeg mandata Trump najavio da će dati uhititi i protjerati velik broj migranta, Latinoamerikanaca, ali i Ukrajinaca, zatim se u tandemu sa svojim zamjenikom J. D. Vanceom posvađao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim te ga nazvao diktatorom pa potom to opovrgnuo.
Najavio je i ukidanje automatskog državljanstva za sve osobe koji se rode u SAD-u te zaprijetio da će otpustiti više od dva milijuna civilnih saveznih zaposlenika. I to je samo dio cijele priče.
Sve to pažljivo su pratili američki, ali i svi drugi svjetski mediji nestrpljivo očekujući koji je sljedeći korak kontroverznog američkog predsjednika. A vijesti ima svakim danom sve više. Ono što radi nije slučajno, nego je dio strategije koju je objasnio Steve Bannon, američki politički strateg, bivši Trumpov viši savjetnik i glavni strateg Bijele kuće u prvih sedam mjeseci prvog mandata.
Pročitajte i ovo
Rat protiv medija
Ime te strategije je "Flood the Zone", odnosno na hrvatskom "preplavljivanje zone", a sastoji se od namjernog preopterećivanja medija, javnosti i političkih protivnika velikim brojem izjava, koje su nerijetko i skandalozne. Izvanredna profesorica s Filozofskog fakulteta u Osijeku Tanja Gradečak ovako je objasnila porijeklo te strategije:
"Flood the Zone je zapravo sportska metafora koja dolazi iz američkog nogometa. Riječ je o strategiji u kojoj puno igrača trči na jedan dio igrališta dok za to vrijeme quarterback daje gol. Radi se, ustvari, o strategiji skretanja pozornosti."
Gradečak je objasnila kako se Bannon i Trump od početka njegova prvog mandata ne bave politikom, nego odnosima s javnošću te ujedno vode rat protiv medija. Stvarni suparnici nisu im demokrati, nego mediji.
S njom se slaže i komunikacijski stručnjak Krešimir Macan, koji navodi da je ovoga puta to još više izraženo zbog toga što je Demokratska stranka slabo konsolidirana nakon posljednjih izbora.
Ostalo par svjetionika
"Zadnji lider im je bio prethodni predsjednik Joe Biden. Nakon toga Kamala Harris viđena je samo kao njegova zamjenica. Ako se hoće natjecati s Trumpom, trebaju izabrati novo vodstvo, a problem je što se ne slažu oko toga tko bi to mogao biti", kaže Macan i dodaje da je Trump iskoristio situaciju slabe Demokratske stranke.
"Osim toga, pokorili su mu se i moguli. Washington Post drži Jeff Bezos, a LA Times Patrick Soon-Shiong. U principu, ostali su samo New York Times, CNN i još samo nekoliko svjetionika koji se mogu nositi s Trumpom", kaže.
Mediji kao glavna opozicija
Još 2018. godine Bannon je u intervjuu za Bloomberg Opinion objasnio da su mediji prava opozicija, s kojom se najbolje suočiti tako što "im preplaviš zonu sa sranjima". U svojem objašnjenju rekao je i da se "mediji mogu fokusirati samo na jednu stvar, a ako ih se svaki dan pogodi s trima stvarima, zagrist će jednu i obaviti sav naš posao".
Taj dodatak na prvobitnu strategiju naziva se i "muzzle velocity", označava brzinu projektila na izlazu iz cijevi pištolja i posebno je pogubna u ovo vrijeme u kojem živimo, a koje Gradečak naziva "stanje srednjovjekovnog neznanja".
"Civilizacijski bismo trebali napredovati, ali to se ne događa zato što smo stalno bombardirani informacijama, a ne znanjem. Treba puno vremena da se iz jednog dođe u drugo."
Nisu za to krivi samo Trump i njegova strategija, živimo u vremenu sve većeg broja društvenih mreža, kao i streaming-platformi, na kojima gledamo sve različitiji sadržaj. Od ljudi se traži da biraju na koji će se način informirati, a izvora je više nego ikad.
"Dolazi do kraha sustava rasuđivanja, odnosno do neznanja. Naši neuroni nisu se razvijali istim tempom kojim dolaze informacije i to je dovelo do srednjovjekovnog stanja mozga", kaže profesorica.
Dodaje da to upravo koristi ljudima koji drže moć u svojim rukama, među kojima je i Trump.
"Opet se događa da vladaju oni koji imaju izvore informacija. Imati informaciju zapravo znači imati moć i onda, što rade? Preplavljuju javnost kako bi izvukli maksimalnu korist iz toga", objasnila je.
Što je Trumpov krajnji cilj?
A koji je Trumpov krajnji cilj? Zašto to radi? Ovo mu je drugi mandat i, ako ne želi kršiti američki ustav, neće se moći kandidirati za treći mandat na čelu SAD-a. Gradečak odgovor na to pitanje vidi u njegovu radu prije ulaska u politiku. Trump politiku zapravo gleda kroz prizmu biznisa.
"On nema što izgubiti, on nije tu zbog politike, nego osobne ambicije. Biti na čelu moćne države i dobiti Nobelovu nagradu za mir ono je čemu stremi. To će mu biti još samo jedna recka u CV-u. Što se tiče njegova načina rada, vidi se da je prije svega bio biznismen. To se vidi i po njegovim partnerima, najčešće se radi o mogulima i putem njih Trump pokušava steći što više bogatstva. Zna da ljudi imaju kratko pamćenje i neće gledati kako se došlo do cilja. Rijetki gledaju što se sve prije moralo dogoditi", kaže profesorica.
Pročitajte i ovo
Sve Trumpove kontroverzne odluke i odredbe Macan gleda kao mamce za donošenje većih i, njemu bitnijih, odluka ispod stola.
"Za većinu ovih stvari koje on pušta on zna, ili možda ne zna, da mu to ne može proći. Ali je poanta da se ljudi koji se bave, primjerice, ljudskim pravima zapale za odredbu u kojoj on želi ukinuti pravo na državljanstvo i misle da je to prioritet. A do tada mu prođu druge stvari koje su njemu bitnije. Ideja je da mu s tim vihorom promjena prođe masa stvari i da nema otpora. Poput njemačkog blitzkriega", objašnjava Macan.
Pročitajte i ovo
Na pitanje koliko je ta taktika uspješna na duge staze i što se može očekivati do kraja njegova mandata Gradečak govori da Trumpu sigurno neće ponestati kontroverznih tema. Na kraju krajeva, tako je bilo i u njegovu prvom mandatu.
"Krenuo je s onim narativom "build the wall". Tijekom četiri godine to se 'ispuhalo', ali zato je pronašao novi način da proda istu priču. U posljednjoj kampanji zato je pričao o Meksikancima i ostalim Latinoamerikancima u kontekstu krijumčarenja fentanila i brojnih drugih vrsta druga", kaže Gradečak.
Objašnjava i da nije bitan specifičan narativ, nego kako će ga javnost primiti.
"Ako mu caka uspije, super. Ako ne, pronaći će novi narativ. Uvijek može igrati na kartu straha i pronaći novog neprijatelja."
Macan pak vjeruje da će dugoročno ta Trumpova taktika dovesti do velikih promjena za europski kontinent.
"Svaka akcija izaziva reakciju. Zasad postoje dva pola, Kina i Amerika, ali će Europa, htjela - ne htjela, morati izabrati lidera koji će se suprotstaviti Trumpu i zagovarati ujedinjene europske vrijednosti i prava. Macron je pokušao. Bit će natjecanja, ali će se netko nametnuti zato što je ovo biti ili ne biti za Europu."
Odgovor Europe na Trumpovo ponašanje u posljednjih nekoliko mjeseci komentirala je i Gradečak.
"Zanimljiv je bio šok u europskim državama nakon incidenta u Ovalnom uredu. Definitivno nisu navikli na takav način komunikacije, ali Trumpovi ljudi računaju na šok. Znaju da oponenti nisu navikli i zapravo time pokazuju tko je šerif u gradu", rekla je.
Ključno pitanje je koliko dugo Trump planira biti šerif u svjetskoj politici i kreirati narative koje će mediji prenositi do iznemoglosti. I koliko dugo će mu to uspijevati.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
-
ima novca, nema rezultataDa se zatvore granice, za tjedan dana ne bi imali što jesti: "Uskoro će svaka krava imati svog činovnika"
-
Stigla reakcijaDanska pokazala zube nakon izjava koje uznemiruju svijet: "Ovakve šale mogu značiti rat"
-
PRIOPĆENJE HALMED-AObustavljena prodaja popularnog lijeka: Bolesnici se trebaju javiti liječniku
