Nova dužnost Ane Brnabić: Nakon burne rasprave izabrana za predsjednicu srpskog parlamenta

Dosadašnja srpska premijerka Ana Brnabić izabrana je u srijedu za predsjednicu Skupštine Srbije, u nastavku burne trodnevne konstituirajuće sjednice koja je, uz uzajamne optužbe i uvrede vladajućih i oporbe, povremeno bila i na rubu fizičkog sukoba.

tri vijesti o kojima se priča Tragedija kod Karlovca Policija objavila tko je kriv za nesreću u kojoj je poginuo Nikola Pokrivač Niz promjena Velika novost za umirovljenike: Uvodi se poseban dodatak, a objavljeno je i kada će se isplaćivati TAJNI STANAR FOTO Policija im upala u kuću zbog droge, ali ono što su pronašli ih je zaista prestrašilo

Anu Brnabić predložila je vladajuća koalicija predvođena Srpskom naprednom strankom (SNS), a, uz kategoričko protivljenje oporbe, za nju je glasalo 153 od ukupno 250 zastupnika srbijanskog parlamenta.

Glasalo se javno, pojedinačnim prozivanjem zastupnika, a oporba je prethidno napustila dvoranu, izuzev petero zastupnika s liste kontroverznog liječnika Branimira Nestorovića "Mi - Glas iz naroda" koji su glasali protiv izbora Brnabić.

Pročitajte i ovo Izborna srijeda Datum izbora mnoge je zbunio, pitaju se što će biti sa školom i trgovinama: "Pa to će HDZ platiti"

Burna trodnevna rasprava, najčešće izvan dnevnog reda zasjedanja, protekla je uz negodovanje oporbe i razmjenu teških riječi s vladajućima – od optužbi o krađi izbora i nakadnom upisu u birački popis do toga tko je i kako "izdao Kosovo" i nacionalne interese, tko je korumpiran, kakav je učinak dosadašnje vlasti.

Vladajući su, pak, oporbu optuživali da je, pritužbama na krađu izbora međunarodnim institucijama radila protiv interesa svoje zemlje.

U nizu primjedbi kojima se osporavao prijedlog da Ana Brnabić bude predsjednica parlamenta, oporba je, među ostalim, ukazala i na činjenicu da se za sedam godina njezina mandata na čelu vlade javni dug povećao s 24,2 na 36,4 milijarde eura, a da su krediti građana povećani sa 6,8 na 12,6 milijardi eura, te da je inflacija bila višestruko veća od one koju je vlada službeno objavljivala.

Šef zastupničke skupine SNS-a Milenko Jovanov ustvrdio je da se od oporbe nisu čule utemeljene kritike koje bi Anu Brnabić diskvalificirale da bude na čelu parlamenta, "jer takvih stvari i nema" .

"Bilo je samo ponovljenih otrcanih fraza", rekao je Jovanov.

Pročitajte i ovo Odlučio je Budiša povukao neočekivani potez, Milanoviću uputio i posebnu poruku: "On toga nije dostojan"

Konstituiranje parlamenta, uz potvrdu zastupničkih mandata novog skupštinskog saziva, započelo je 6. veljače i poslije dvije odgode nastavljeno je u ponedjeljak. No tek se u srijedu pristupilo glasanju o Brnabić.

Srpska napredna stranka pobijedila je na prijevremenim izborima 17. prosinca prošle godine za koje oporba tvrdi da su pokradeni brojnim zlouporabama, napose u Beogradu.

Naprednjaci su od 250 mjesta u državnom parlamentu osvojili 129 i s 18 mandata dosadašnjih koalicijskih partnera, socijalista (SPS) Ivice Dačića i Saveza vojvođanskih Mađara (SVM), te uz potporu nekoliko manjinskih lista imaju komotnu većinu.

Konstituiranje parlamenta preduvjet je za formiranje nove vlade. Mandatar kojemu će biti povjereno da ponudi njezin sastav još nije predložen, iako je zatvoren krug konzultacija s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. Oporba nije sudjelovala u konzultacijama.

Pročitajte i ovo Sporna objava na Facebooku Nova meta Zorana Milanovića: Dnevnik Nove TV provjerio što o njegovim stavovima misle SDP i njegovi partneri

Konstituiranje parlamenta dolazi u vrijeme kad se od srbijanske vlasti traži da, poslije brojnih primjedbi na regularnost prosinačkih izbora, primijeni preporuke međunarodne promatračke misije (ODIHR) kako bi se za buduće izbore osigurali pošteni uvjeti, ponajprije uspostava uređenog popisa birača, odustajanje od dužnosničke kampanje, te ravnopravna zastupljenost svih sudionika u medijima, koje u većini kontrolira vlast.

Rezultati primjene ukupno 25 preporuka ODIHR-a mogli bi se vidjeti već u kampanji za ponovljene izbore u Beogradu, najavljene za 2. lipnja, koje treba raspisati predsjednik parlamenta.