Rusija bi u narednim danima mogla lansirati drugi nadzvučni balistički projektil u Ukrajini, no Washington ne smatra da će Orešnik bitno izmijeniti situaciju u ratu, rekao je američki dužnosnik u srijedu.
Rusija je prvi projektil Orešnik lansirala na ukrajinski grad Dnipro 21. studenoga, što je ruski predsjednik Vladimir Putin nazvao odgovorom na prvi ukrajinski napad na ruski teritorij američkim raketama ATACMS i britanskim Storm Shadow s dopuštenjem zapada.
"Procjenjujemo da Orešnik nije nešto što će bitno izmijeniti situaciju na bojištu, već tek još jedna pokušaj Rusije da terorizira Ukrajinu, što neće uspjeti", kazao je dužnosnik.
Rusija nije odmah komentirala te navode.
Putin je ranije rekao da bi Rusija ponovo mogla upotrijebiti Orešnik, među ostalim, kako bi pogodila "centre za donošenje odluka" u Kijevu ako Ukrajina nastavi napadati Rusiju dalekometnim zapadnim oružjem.
Putin tvrdi da je nadzvučnu raketu nemoguće presresti te da ima moć razaranja usporedivu s nuklearnim oružjem čak i kada je opremljena konvencionalnom bojnom glavom.
Neki zapadni dužnosnici su rekli da je nova karakteristika Orešnika to što nosi više bojnih glava koje mogu istovremeno gađati različite ciljeve, što se u pravilu povezuje s interkontinentalnim balističkim raketama velikog dometa.
No, američki dužnosnici su umanjili korisnost projektila, nazvavši ih eksperimentalnim i rekavši da "Rusija vjerojatno posjeduje tek šačicu". Dužnosnik je također kazao da oružje ima manju bojnu glavu od drugih projektila koje je Rusija rasporedila u Ukrajini.
Washington kaže da su na putu prema Ukrajini nove pošiljke američke opreme za protuzračnu obranu.
Neki ruski i zapadni dužnosnici su kazali da rat ulazi u svoju konačnu i najopasniju fazu, pri čemu snage Moskve napreduju brzinom neviđenom od prvih tjedana sukoba.
Izabrani američki predsjednik Donald Trump, koji idućeg mjeseca stupa na dužnost, pozvao je na primirje i pregovore kako bi se rat brzo okončao, što je dovelo u pitanje dugoročnu podršku Washingtona za Ukrajinu.
Ruska invazija na Ukrajinu 2022. dovela je do desetaka tisuća mrtvih i više milijuna raseljenih osoba te prouzročila najveću krizu u odnosima između Moskve i zapada od kubanske raketne krize 1962.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
