Petak 3. siječnja posljednji je dan kampanje uoči vrlo neizvjesnih predsjedničkih izbora koji će se održati u nedjelju 5. siječnja. Petak navečer najgledanija televizija Nova TV rezervirala je za posljednje sučeljavanje dvoje kandidata uoči izborne šutnje, koja počinje u petak u ponoć.
Pročitajte i ovo
Neslužbeni rezultati DIP-a
Predsjednički izbori: Kako je glasala dijaspora?
Interaktivna karta
Objavljeni detaljni rezultati predsjedničkih izbora: Pogledajte kako su glasali vaši susjedi
Prilika je to da Kolinda Grabar-Kitarović i Zoran Milanović upute posljednje poruke svojim biračima i onima koji bi to tek mogli postati. Veliki je broj neodlučnih birača i velik broj njih mogao bi odluku donijeti u posljednji tren, pa je završno sučeljavanje idealna prilika za konačan stav birača.
Postoji li strah kod dvoje kandidata?
Nova TV odavno je uputila pozive u oba stožera, a dan uoči sučeljavanja još nema službene potvrde iz stožera. Ne želimo ni pomisliti da bi se pretendenti na dužnost predsjednika mogli bojati uživo na televiziji iznijeti svoje stavove i uputiti završne riječi građanima. Ne želimo vjerovati da bi kod njih mogao postojati strah od sučeljavanja neposredno prije početka izborne šutnje. Ne želimo vjerovati da oni koji bi se na dužnosti predsjednika lako mogli naći u nemjerljivo težim situacijama od jednog sučeljavanja imaju strah od odgovaranja na pitanja iskusnih reportera Nove TV Sabine Tandare Knezović i Mislava Bage. U čemu je onda problem?
Je li moguće da dvoje kandidata u samom finišu kampanje želi propustiti priliku privući još koji glas koji bi mogao presuditi? Ne bi trebalo biti moguće. I nadamo se da neće biti. Ne zbog televizije, već zbog javnosti i birača.
Zašto je važno završno sučeljavanje?
''Završno sučeljavanje iznimno je važno, osobito zbog neodlučnih birača kod kojih u zadnji tren mogu presuditi dojmovi'', rekla je komunikacijska stručnjakinja Gabrijela Kišiček. Dodaje da završno sučeljavanje može presuditi dojam sigurnosti, odlučnosti i samouvjerenosti kandidata. ''Sučeljavanje je važno da vidimo kako se kandidati za predsjednika nose s konfliktnim situacijama, kako reagiraju i kako se snalaze u teškim uvjetima'', rekla je Kišiček. Kaže da bi strah mogao biti razlog neodazivanja. ''Sigurno, oni se mogu bojati da ne pokvare dojam, što se dogodilo Miroslavu Škori. Međutim, ako se žele baviti tom funkcijom, ne smiju se bojati. Kao predsjednik ili predsjednica bit će stalno na udaru kritika, vagat će se svaka riječ, pa pokazivanje straha i nesigurnosti može umanjiti njihov kredibilitet'', zaključila je.
Politički analitičar profesor Tihomir Cipek kaže da će kandidati, ne odazovu li se na najgledaniju televiziju, pokazati da ne uvažavaju najbrojnije gledateljstvo. Objašnjava da su izbori neizvjesni do samoga kraja i da bi nekoliko postotaka glasova moglo odrediti pobjednika. ''Svaki je glas važan. Sučeljavanja su demokratski standard, a u zemljama s takvom tradicijom, kandidati se više puta sučeljavaju. Politika je za javnost i treba živjeti u javnosti'', zaključio je profesor Cipek.