Fond objavio koliko je dosad utrošio na sanaciju potresa, zaprimljeno samo devet odluka o obnovi: ''Proces je kompleksan''

Predstavljajući kvartalno izvješće o radu, ravnatelj Fonda Damir Vanđelić je izvijestio da su ukupni troškovi Fonda u prva tri mjeseca ove godine iznosili 18,19 milijuna kuna od čega je 17,29 milijuna ili 95 posto isplaćeno za naknade šteta uzrokovanih potresom. Pet posto su ostali troškovi koji su vezani uz rad Fonda.

Pročitajte i ovo Tlo ne miruje Potres zatresao BiH: "Kratko, ali jako je zdrmalo" Tri godine nakon potresa Ruši se i ponovno gradi zgrada sa 150 stanova: "Na prste jedne ruke mogu se nabrojati zemlje koje građanima poklanjaju novu nekretninu"

Fizičkim osobama isplaćeno je četiri, a pravnima 96 posto od ukupnog iznosa naknade štete i to su upravitelji zgrada, rekao je Vanđelić.

"S danom 31. ožujka broj zaprimljenih zahtjeva u Ministarstvu je bio 7.714, od toga Fond je do istog dana od resornog ministarstva zaprimio tri privremene odluke o obnovi potresom oštećenih zgrada koje zahtijevaju tehničko-financijsku kontrolu i ti su natječaji u tijeku, a ovih dana dobili smo dodatnih šest privremenih odluka, dakle ukupno devet", izvijestio je čelnik Fonda.

Većinom se, kaže, radi o uklanjanju objekata i uglavnom u Zagrebu.

Ukupna šteta 127,6 milijardi kuna

Fond je izmjenama Zakona o obnovi u veljači dobio dodatne obveze, od nadležnosti za obnovu dijela stambenih zgrada u Sisačko-moslavačkoj i Karlovačkoj županiji, do rješavanja privremenog smještaja za građane koji su ostali bez svojih domova u potresu", naveo je Vanđelić, dodavši kako ga brine tako mali broj odluka, a to je, tvrdi, dokaz da je cijeli proces izuzetno kompleksan.

Istaknuo da su ukupne štete od potresa 127,6 milijardi kuna, što je izrazito visok iznos s kojim će se, kazao je, država morati nositi. Fond će, rekao je, uspostaviti mjerenje trajanja svih aktivnosti, efikasnost u provođenju obnove te će se voditi briga da administrativni troškovi službenika koji rade u Fondu budu što manji.

Prosječno trajanje od urudžbiranja do plaćanja, što se tiče sredstava za hitne intervencije iznosi 2,8 dana, dok je na početku to bilo osam dana, rekao je Vanđelić.

Sisačko-moslavačka županija rješavat će se u drugoj fazi

U prvoj fazi Fond je dobio zahtjeve za privremenim smještajem na 25 lokacija u Karlovačkoj, Krapinsko-zagorskoj te Zagrebačkoj županiji i njih su operativni koordinatori posjetili, snimili potrebne radove i sad se pripremaju za rješavanje privremenog smještaja. Isto tako, kazao je, u međuvremenu su stigli zahtjevi i za 628 lokacija u Sisačko-moslavačkoj županiji koji će se rješavati u drugoj fazi budući da Stožer završava zbrinjavanje po ranije započetim postupcima i u postupku je predaja poslova Fondu.

Na natječaje za obnovu moći će se javljati i strane tvrtke, rekao je Vanđelić.

Dodao je da su u Fond stigle dvije prijave mogućeg kaznenog djela koje su prijavili građani. Te prijave mogućih nepravilnosti, a riječ je o hitnim intervencijama, Fond prosljeđuje DORH-u (jedan je fingirani račun navodno na 1,5 milijun kuna).

Četiri faze obnove

Objasnio je da će obnove prolaziti četiri faze: donošenje odluke (recimo privremena odluka o izgradnji zamjenske obiteljske kuće), druga faza provedbe je ugovaranje projektanata i sl., treća faza je izrada projektne dokumentacije, a četvrta radovi obnove.

Fond trenutačno ima 20 zaposlenih, a svi su došli iz ministarstava, a 422 ljudi se prijavilo za rad u Fondu u smislu premještaja te je za sada odabrano 46 kandidata.

Direktor Službe za pripremu dokumentacije za javnu nabavu Saša Miroslavić istaknuo je da Fond uspostavlja visoko transparentan način upravljanja nabavom kao i dinamički sustav nabave i elektronske dražbe.

"Velika prednost dinamičkog sustava nabave je u tome što omogućava konstantno tržišno natjecanje i za cijelo vrijeme uspostave omogućava svim zainteresiranim ponuditeljima da se uključe. Osim toga, u postupcima nabave koje smo pokrenuli temeljem zaprimljenih privremenih odluka resornog Ministarstva, koristimo e-dražbe kao transparentne tehnike za dodjelu ugovora. E-dražbe su automatski anonimizirani procesi, što znači da ni Fond niti ponuditelji ne znaju tko je na kojem mjestu i tko će u konačnici dobiti ugovor“, objasnio je Miroslavić.

Dodao je da je u korištenju e-dražbi cilj Fonda postizanje ušteda od najmanje pet posto i stvaranje transparentnih uvjeta za odabir ponuditelja.

Direktor Samostalne službe za prevenciju prijevara Davor Iljkić istaknuo je da se njegov rad bazira na prevenciji i analitici, pa su za početak svi zaposlenici Fonda kao i članovi Upravnog vijeća ispunili izjave odnosno upitnike o sukobu interesa.

''U cilju utvrđivanja rizika izrađuju se kontrolni procesi koji nas mogu upozoravati na sve moguće nepravilnosti ili zlouporabe. Cilj je čitav proces digitalizirati. Za sada najviše pomažu alati FINA-e, dok ne nabavimo Anty-fraud Software. Trenutno smo u fazi testiranja gotovih rješenja koja su prisutna na tržištu. Uspostavili smo sustav prijavljivanja nepravilnosti na web stranici putem e-maila nepravilnosti@fzo.gov.hr temeljem kojih nam građani mogu dojaviti svoja saznanja i opservacije, kazao je Iljkić.