"Efikasnost obnove je niska. Od 12.997 zahtjeva građana, samo 2,3 posto je obrađeno i pretvoreno u odluke i rješenja. To su jedini akti kojima Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja Fondu ili Središnjem državnom uredu nalaže da provode obnovu", kazao je Vanđelić na konferenciji za novinare.
Pročitajte i ovo
Smatra da zato "nitko ne može biti zadovoljan obnovom", ali i da svi snose krivnju za to, pa i on koji je dio sustava.
"Očito, i ja nosim krivnju jer sam dio sistema, možda sam trebao skočit na stol i galamit da se stvari dogode. Odgovornost je zajednička, na stručnim udrugama, na onima koji bi trebali pokrenuti promjene zakona", kazao je dodavši da nije produktivno govoriti o pojedinačnoj odgovornosti.
Program mjera riješio je samo dio problema
Vanđelić je pozdravio donošenje novog Programa mjera za obnovu, no napomenuo da je na hitnost njegovog donošenja javno upozoravao i prije, čak 25 puta u proteklih šest mjeseci.
Međutim, smatra da je novi program riješio samo dio problema. Među preprekama koje koče obnovu je ta što aktualni zakon ima previše provedbenih tijela koja ne surađuju dovoljno, pa bi izmjenama zakona trebalo centralizirati vođenje projekata i nabavu.
Naveo je i premali broj zaposlenih u svim tijelima koja se bave obnovom, a smatra da se hitne mjere, popravci dimnjaka, zabatnih zidova, stubišta, dizala, trebaju rješavati organiziranom obnovom.
Problem su i neriješeni imovinsko-pravni odnosi, posebno u Gradu Zagrebu, kao i neusklađena participacija građana na područjima gdje je proglašena katastrofa i izvan tog područja. Smatra da bi stoga konstrukcijsku obnovu trebalo financirati u 100 postotnom iznosu na cijelom području pogođenom potresima.
Promjena zakona spomenuta tek prije tri tjedna
Kazao je da se, unatoč upozorenjima stručnjaka i Fonda da je potrebna promjena zakona, o tome na sastancima ministarstva i svih uključenih u obnovu, počelo pričati prije tri tjedna.
"Prijedlog izmjena Zakona o obnovi prvi put je spomenut na sastancima prije otprilike tri tjedna (...). I onda je zaključeno da zaista nikako ne možemo ubrzati obnovu ako ne promijenimo zakon", rekao je Vanđelić.
Donošenje izmjena zakona trebalo bi, smatra, trajati barem mjesec dana, da se napravi kvalitetno rješenje i pojednostavi zakon te je pozvao stručnjake da se uključe u proces njegove izmjene.
"Njihova šutnja nije u javnom interesu i nije dobra", istaknuo je.
Fond do sada zaprimio 57 odluka ministarstva
Navodeći statistiku rada, Vanđelić je kazao da je Fond za obnovu dosad od Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine zaprimio 57 odluka, od čega ih se 21 odnosi na rušenje kuća uništenih u potresu, a preostale na isplatu novčanih naknada za privremenu zaštitu potresom oštećenih građevina.
Srušene su četiri kuće, provedena su 224 postupka javne nabave, od kojih je čak 98 poništeno jer su prijašnjim programom mjera cijene bile preniske. Do sad je Fond isplatio ukupno 689 naknada šteta uzrokovanih potresom, ukupne vrijednosti 35.827.981 kuna.
Osim toga, Fond je zaprimio i 101 privremenu odluku te 132 zaključka kojima Ministarstvo od Fonda traži utvrđivanje činjenica u upravnom postupku obrade zahtjeva za obnovu.
