Plenković nakon summita EU: "Hrvatska se s izvanrednim zbivanjima nosila najbolje moguće"

Premijer Plenković nakon održanog virtualnog summita EU obratio predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu i predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen te kazao kako je hrvatsko šestomjesečno predsjedanje Vijećem Europske unije bilo izuzetno izazovno jer smo imali dvije paralelne krize.

Pročitajte i ovo Dobra vijest Od koronavirusa se oporavila 103-godišnja Talijanka: "Netko gore je zaboravio na mene" Koronavirus u Hrvatskoj Beroš: "Spremni smo na sve scenarije"; Capak: "Situacija će i dalje biti pod kontrolom"

„Zatekla nas je pandemija koronavirusa, a onda je Zagreb 22. ožujka pogodio i potres. Zadovoljan sam i zahvalan na podršci kolega iz Europske unije i pomoći iz Fonda solidarnosti“, rekao je Plenović.

Naglasio se kako je izuzetno zadovoljan što je Hrvatska unatoč teškoj godini uspjela ispuniti kriterije za Europski tečajni mehanizam II. Sljedeći koraci su podnošenje zahtjeva za pristupanje ERM II, a potom i pristupanje koje se očekuje u srpnju.

„Ovo su bila izvanredna zbivanja za vrijeme hrvatskog predsjedanja Europskim vijećem. Nismo ih očekivali, ali smo se nosili s njima na najbolji mogući način. Naime hrvatski moto bio je „Snažna Europa u svijetu punom izazova“ i nije mogao bolje pogoditi ono što nam se dogodilo. Pandemija je sve izmijenila, dinamiku, tehniku pa donekle i sam sadržaj našeg djelovanja u predsjedanju Vijećem EU“, rekao je Plenković.

"Milijarde eura za Hrvatku nisu ugrožene"

Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je u petak da milijarde eura namijenjene Hrvatskoj u europskom planu za oporavak od koronakrize nisu ugrožene, unatoč primjedbama nekih članica na taj dokument vrijedan 750 milijardi dolara.

Čelnici zemalja članica EU-a u petak će na virtualnom sastanku na vrhu prvi put razgovorati o planu za oporavak "EU sljedeće generacije" i prijedlogu novog sedmogodišnjeg proračuna, ukupno 'teškima' 1850 milijardi eura.

Iznosu plana od 750 milijardi eura, koji je predložila Europska komisija (EK), protivi se tzv. štedljiva četvorka - Austrija, Danska, Nizozemska i Švedska.

Hrvatskoj je u četiri godine namijenjeno više od deset milijardi eura, tri četvrtine bespovratno, a četvrtina kroz povoljne zajmove.

Plenković je uoči sastanka rekao da hrvatske milijarde nisu ugrožene. "Ne. To sigurno ne. Mislim da možemo biti zadovoljni s obzirom da su kriteriji po kojima je radila EK bili prilično sveobuhvatni, a činjenica je i da su dvije najutjecajnije države Njemačka i Francuska podržale prijedlog Ursule von der Layen", rekao je Plenković novinarima.

"Mislim da će na kraju konačni dogovor biti vrlo blizu ovoga što je danas na stolu. Ne očekujem neka veća odstupanja", dodao je.

Prezentacija rezultata

Sastanak je počeo u 10 sati a najprije će se, kao što tradicija nalaže, čelnicima zemalja članica obraća predsjednik Europskog parlamenta David Sassoli.

Nakon toga, riječ će imati hrvatski premijer Andrej Plenković, koji će održati kratku prezentaciju rezultata postignutih u proteklih šest mjeseci jer je to zadnji samit za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a.

Nakon toga slijedi razmjena mišljenja o prijedlozima Europske komisije, ali se ne treba očekivati dogovor.

Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel naglasio je u svom pozivnom pismu da bi sastanak trebao biti "ključni korak" prema dogovoru koji bi se trebao postići na sljedećem sastanku na koji bi čelnici država trebali osobno doći u Bruxelles.

Neslužbeno se govori da bi se fizički sastanak na vrhu trebao održati u prvoj polovici srpnja, a kao mogući datumi navode se 9. i 10. srpnja.

Zadnji fizički samit čelnika EU-a održan je 20. i 21. veljače u Bruxellesu, kada čelnici nisu uspjeli postići dogovor o Višegodišnjem financijskom okviru.

Ali to je bilo prije pandemije koronavirusa, koja je potpuno promijenila situaciju, gotovo potpuno zaustavila gospodarstvo kojem prijeti najveća recesija od Velike depresije krajem 20-tih godina prošlog stoljeća.

Stoga je Europska komisija (EK) predložila 27. svibnja plan za oporavak gospodarstva od koronakrize vrijedan 750 milijardi eura te Višegodišnji financijski okvir (VFO) od 1100 milijardi eura.

Plan oporavka nazvan "EU sljedeće generacije" sastoji od 500 milijardi eura bespovratne pomoći najteže pogođenim državama članicama i sektorima te 250 milijardi koje bi se dodjeljivale kao povoljni zajmovi. Ukupno za VFO i instrument za oporavak i otpornost predlaže se 1850 milijardi eura.

Prema diplomatskim izvorima, ozračje je sada povoljnije nego u veljači jer su svi svjesni da je riječ o krizi izvanrednih razmjera, koja traži izvanredne mjere.

Očekuje se da će Charles Michel nakon samita pripremiti pregovarački okvir za VFO i za plan oporavka, koji su tijesno povezani. Na temelju toga pregovaračkog okvira započeli bi konkretni i detaljni pregovori.

Michel u svom pismu navodi da se nazire konsenzus o pet elemenata. Prvi je razumijevanje da EU treba imati izvanredan odgovor sukladan veličini izazova u ovoji krizi, kakva nikad dosad nije zabilježena.

Drugi je da se oporavak financira zaduživanjem Komisije na financijskim tržištima, za što će trebati podići gornju granicu vlastitih sredstava, odnosno proračunskih prihoda.

Odluka o podizanju gornje granice vlastitih prihoda europskog proračuna mora se raticifirati u svim zemljama članicama.

Kao sljedeću točku oko koje se nazire konsenzus Michel navodi da pomoć treba biti usmjerena na najteže pogođene sektore i zemljopisne dijelove Europe.

Osim toga, navodi da sljedeći VFO za razdoblje od 2021. do 2027. mora uzeti u obzir sadašnju krizu i da je neodvojiv od plana za oporavak te da ukupni paket ne treba biti samo odgovor na neposrednu krizu, nego se treba iskoristiti za reforme gospodarstva i transformaciju prema zelenoj i digitalnoj budućnosti.

S druge strane postoji nekoliko pitanja oko kojih još nema suglasnosti. To su ukupni iznos i trajanje plana za oporavak, pitanje kako najbolje alocirati pomoć te treba li pomoć biti bespovratna, kao povoljni zajmovi ili kombinacija bespovratne pomoći i zajmova.

Slijedi pitanje uvjetovanja pomoći, veličine VFO-a i njegova sadržaja, financiranja te pitanje rabata, umanjenja doprinosa europskom proračunu na koje pojedine zemlje imaju pravo kako ne bi previše uplaćivale.

Najviše poteškoća u pregovorima očekuje se zbog stajališta Austrije, Danske, Nizozemske i Švedske - koje se protive predloženom iznosu paketa za oporavak i ne žele da se sredstva dodjeljuju kao bespovratna pomoć nego kao zajmovi.

Postoji nezadovoljstvo i kod nekih zemalja iz skupine prijatelja kohezije, koje se pribojavaju da će dobiti manje sredstava, a da će veći dio dobiti zemlje koje su bogatije od njih, ali su i prije koronakrize bile u krizi.

Nakon sutrašnjeg sastanka nije predviđena pisana izjava. Na kraju sastanka, za koji se ne zna dokad će trajati, održat će se konferencija za novinare na kojoj će sudjelovati premijer Plenković, predsjednik Europskog vijeća Michel i predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.