Statistika Fonda mirovinsko-invalidskog osiguranja (PIO), dostupna unatrag do 2012., pokazuje da je broj umirovljenika rastao u svim kategorijama, a najviše tijekom 2014. za čak više od 27.000, objavio je portal lista "Danas".
Pad je uslijedio već 2015. za nešto više od 3.000, a nastavljen je i narednih godina, no statistika dvije godine unazad pokazuje drastično smanjenje broja umirovljenika, napose u kategoriji invalidskih te obiteljskih mirovina.
Broj korisnika starosne mirovine prethodnih je godina imao blagi rast, ali je 2021. prvi put registriran pad od 0,8 posto, dok je pad invalidskih mirovina iznosio 5,09 posto nakon pada prethodnih godina prosječno za oko tri posto. Obiteljskih mirovina manje je za 0,88 postotka.
Ekonomist Saša Đogović tvrdi da je to "prirodni slijed događaja potpomognut covidom", u "uvjetima kad su građani potpuno prepušteni sudbini i bez adekvatne zaštite", piše list.
"Zbog pandemije sve druge zdravstvene potrebe bile su zapostavljene, ali su one 'grizle' život. Bez prevencije i liječenja, zbog nebrige i prepuštanja stihiji, stopa mortaliteta naglo je skočila, prije svega u populaciji najstarijih", rekao je Đogović.
Broj smrtnih slučajeva od koronavirusa i tijekom pandemije u Srbiji mjesecima unatrag predmet je polemika.
Epidemiolog i jedan od najžešćih kritičara načina na koji se vlast bori s pandemijom, profesor dr. Zoran Radovanović, već ranije je ukazivao na drastične razlike između rigoroznih mjera zaključavanja i zabrana tijekom izvanrednog stanja na početku pandemije, te potom jednog od najliberalnijih pristupa sprječavanju širenja koronavirusa u Europi.
On je prošle godine, nakon što je priopćeno da će službeno biti revidiran broj umrlih od covida 19, optužio zdravstvene vlasti da vode "dvojno knjigovodstvo".
Ustvrdivši kako je broj umrlih falsificiran "na perfidan i grub način" Radovanović je, na skupu „Pandemija u zarobljenoj državi”, u lipnju prošle godine rekao kako će se pokazati da je Srbija "po smrtnosti na vrhu svjetske liste".
Sudionici tog skupa podsjetili su i na poruku predsjednika Aleksandra Vučića u prvih desetak dana izvanrednog stanja i strogog policijskog sata, uvedenog 15. ožujka 2020.
Pojedine vođe oporbe tada su predlagale da se umirovljenicima i starijima od 65 godina dopusti da tijekom izolacije mogu prošetati od 17 do 18 sati radi općeg i mentalnog zdravlja, na što je promptno i dramatičnim upozorenjem reagirao šef države poručivši u tv obraćanju umirovljenicima da ne izlaze jer u suprotnome neće biti dovoljno groblja za njih.
"U povijesti se nije dogodilo da carevi, kraljevi, vlastela, toliko lažu narod kad je u pitanju zdravlje", ocijenio je profesor Radovanović, komentirajući cjeloviti odnos zdravstvenih vlasti, kriznog stožera i državnog vrha u vrijeme pandemije.
Demograf Goran Penev izjavio je početkom siječnja kako je 2021. u Srbiji dosegnut višedesetljetni maksimum ukupnog broja umrlih i opće stope mortaliteta. Penev je ocijenio da je za Srbiju, s demografskog gledišta, 2021. bila još jedna u nizu iznimnih godina s aspekta smrtnosti stanovništva i u čitavom razdoblju nakon Drugog svjetskog rata.
“To je prvenstveno povezano s pandemijom covida-19, koja u svijetu, pa i u Srbiji, ne jenjava ni dvije godine nakon pojave prvih slučajeva“, ocijenio je demograf. Navodeći da se za sada raspolaže samo s podacima za 11 mjeseci 2021. ocijenio je kako se "s potpunom izvjesnošću" može predvidjeti da će na godišnjoj razini broj umrlih biti oko 135.000.
Povećanje broja umrlih u 2021. i demograf Penev vidi kao posljedicu povećanja smrtnosti od drugih uzroka smrti koji se posredno mogu dovesti u vezu "s dugim trajanjem pandemije, evidentnom prenapregnutošću zdravstvenog sustava, prioritetnim zbrinjavanjem covid pacijenata, ali i vrlo nepovoljnom starosnom strukturom ukupnog stanovništva Srbije”, u kojoj je procijenjeni životni vijek na početku 2020. bio 76 godina.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Srbija je zaključno s 7. veljače registrirala ukupno 1.779.782 slučaja infekcije, a službeno su prijavljena 14.054 smrtna ishoda povezana s covidom-19.
