Nova mjera za poslodavce - Potpora za skraćivanje radnog vremena: Objavljeni uvjeti i iznos koji će dobiti po radniku

Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) na sjednici u srijedu je, između ostalog, donijelo i odluku o usvajanju nove mjere Potpora za očuvanje radnih mjesta - skraćivanje radnog vremena.

Pročitajte i ovo Koronakriza u gospodarstvu Istražili smo: Što će biti s Vladinim mjerama za očuvanje radnih mjesta? Doznajemo i koliko je novca dosad u državni proračun - vraćeno 2000 kuna po radniku HZZ objavio detalje mjere za skraćivanje radnog vremena

Potpora se dodjeljuje za privremeno uvođenje punog radnog vremena radnika u trajanju kraćem od mjesečnog fonda sati i to do najviše 50% radnih sati prema kalendaru radnog vremena.

Na godišnjoj razini radnika i/ili poslodavca u prosjeku ne može biti više od 50 posto godišnjeg fonda radnih sati na mjeri skraćenog radnog vremena, navode u priopćenju iz HZZ-a.

Visina potpore do 2000 kuna

Cilj mjere je očuvanje radnih mjesta kod poslodavaca kod kojih je zbog posebne okolnosti uvjetovane koronavirusom došlo do privremenog smanjenja opsega posla, a visina potpore po radniku može iznositi do najviše 2000 kuna.

Poslodavci su tijekom prošle godine mogli dobiti za skraćivanje radnog vremena do 90 posto, a potpora je mogla iznositi maksimalnih 4000 kuna po radniku.

Za siječanj i veljaču - zahtjevi do 28. veljače

HZZ u priopćenju u četvrtak navodi kako će se zahtjevi za potporu za skraćivanje radnog vremena podnositi u tekućem za idući mjesec, dok se iznimno za siječanj i veljaču ove godine podnose do 28. veljače.

Osnovni kriterij kod podnošenja zahtjeva za potporu je očekivani pad ukupnog mjesečnog fonda radnih sati svih radnika zaposlenih kod poslodavca na puno radno vrijeme u mjesecu za koji se traži potpora minimalno 10 posto, navode u priopćenju.

Pad po poslovnoj jedinici mora biti minimalno 20 posto

Ako je radni proces definiran po poslovnim jedinicama, može se priznati pad ukupnog mjesečnog fonda radnih sati i u određenoj poslovnoj jedinici. U tom se slučaju mjera može koristiti samo za radnike koji rade u toj poslovnoj jedinci, a minimalan pad po određenoj poslovnoj jedinci mora biti minimalno 20 posto.

Pad ukupnog mjesečnog fonda radnih sati mora biti povezan s određenim privremenim poremećajima u proizvodno-poslovnom procesu. Ta se povezanost dokazuje ostvarenim padom prihoda/primitaka u svakom mjesecu za koji se traži potpora od najmanje 20 posto u odnosu na isti mjesec 2019. godine.

Iznimno, za siječanj i veljaču 2022. navedena povezanost dokazuje se ostvarenim padom prihoda/primitaka u odnosu na isti mjesec 2020., navodi se u priopćenju.

Poslodavci moraju dokazati pad prihoda

Poslodavac, uz pad prihoda/primitaka u usporednim razdobljima, mora dokazati i jedno od sljedećeg - pad narudžbi putem raskida ili izmjene ugovora s kupcem/kupcima, pismenim očitovanjem kupaca o padu narudžbi za mjesec za koji se traži potpora, privremenu nemogućnost ugovaranja novih poslova, privremenu nemogućnost isporuke gotovih proizvoda ili ugovorenih i plaćenih sirovina, repromaterijala, strojeva, alata te nemogućnost novih narudžbi sirovina, repromaterijala, alata i strojeva neophodnih za rad.

Pad prihoda/primitaka dokazuje se putem predanih obrazaca PDV Poreznoj upravi koja će temeljem dostavljenih PDV obrazaca, a na zahtjev Zavoda dostaviti podatak o stvarnom postotku pada prihoda/primitaka za promatrano razdoblje.

Ostali razlozi dokazuju se putem obrazložene vjerodostojne dokumentacije koju će poslodavac dostaviti Zavodu svaki mjesec za koji traži potporu, na propisani način, objašnjavaju iz HZZ-a.

Ako poslodavac posluje kraće od 12 mjeseci treba dokazati pad prihoda/primitaka za najmanje 20 posto u mjesecu za koji traži potporu u odnosu na mjesec koji prethodi mjesecu prijave temeljem predaje PDV obrasca za mjesec za koji traži potporu i za mjesec koji prethodi mjesecu prijave Poreznoj upravi.

Više detalja može se pronaći ovdje.

Zapošljavanje stranaca

Upravno vijeće HZZ-a je donijelo i odluku o dopuni liste deficitarnih zanimanja koja su izuzeta od provedbe testa tržišta rada prilikom zapošljavanja državljana trećih zemalja.

Vezano uz zapošljavanje stranih radnika, lista zanimanja za koje poslodavac nije dužan zatražiti provedbu testa tržišta rada dopunjena je zanimanjima - sobarica, čistačica, pomoćni kuhar i pomoćni konobar za Istarsku, Primorsko-goransku i Dubrovačko-neretvansku županiju.

Također je odlučeno o manjim izmjenama unutar mjera Stalni sezonac, Samozapošljavanje i Proširenje poslovanja te Biram Hrvatsku.