Ekonomski stručnjaci komentirali Vladine poteze za spas ekonomije tijekom epidemije: ''Treba osigurati sve izvore domaće štednje i preusmjeriti ih u gospodarstvo''

Sve su oči ovih tjedana uprte u državu. S razlogom se od nje očekuje spas jer je ona svojom odlukom praktički zamrznula ekonomiju. Odatle i prijedlozi da se slobodan novac mirovinskih fondova, prije svega obveznih, usmjeri u kupnju državnih obveznica.

Pročitajte i ovo Pad za 7 posto EBRD objavio prognozu za hrvatsko gospodarstvo, očekuje se brz oporavak ''Opskrbni lanci pucaju'' Pandemija koronavirusa je poremetila potrošačke navike: ''Prije godinu dana smo prodali za taj period 20 tona svježeg kvasca. Sada smo prodali 39 tona''

tri vijesti o kojima se priča U privatnom posjetu Premijer Plenković s obitelji u Vatikanu: Kratko se susreo sa Svetim Ocem Poziv Domagoja Mikića Biser Dalmacije pretvoren u leglo otpada i ilegalne gradnje, država šuti: "Ovo je nacionalna sramota" najavio Trump Veliki plan restrukturiranja: Amerika zatvara ambasade, evo tko prvi nestaje s karte

''Vidimo da su u međuvremenu ministar Zdravko Marić i predsjednik Uprave HANFA-e gospodin Žigman također najavili takvu mogućnost, a Hrvatska narodna banka omogućila otkup državnih obveznica koji su sad u portfeljima mirovinskih fondova i osiguravajućih društava, što u biti znači da se sustav priprema na takav scenarij, jer jednostavno u ovom trenutku treba osigurati sve izvore domaće štednje i preusmjeriti ih u gospodarstvo da se u potpunosti ne zamrzne'', kaže Maruška Vizek, ravnateljica Ekonomskog instituta.

Izvanredne mjere

Ovo je situacija bez presedana, a takve traže izvanredne mjere, pa i takve zbog kojih se mnogi analitičari hvataju za glavu.

''Analitičari mogu gledati stvari iz raznoraznih perspektiva. Međutim, ako krenete zbrajati koliko će biti potreban iznos financiranja da se premosti ova tekuća situacija i da mi iz recesije ne padnemo u depresiju, onda vrlo brzo shvatite da je taj iznos toliki da ga se ne može financirati kompletno samo iz proračuna, da toliki iznos vanjskog zaduživanja ne možemo dobiti čak i kada bi on bio raspoloživ, o čemu u ovom trenutku ne znamo'', objašnjava Vizek.

Uostalom, ne možemo toliko smanjiti rashode koliko će novca biti potrebno, a mogli bismo ugroziti i tečaj. Upravo stoga stiže još radikalniji prijedlog.

''Radi se samo o privremenom zamrzavanju uplata koje redovito idu za mirovinsko osiguranje u drugi stup, da se oni više ne uplaćuju tamo nego da ostanu u proračunu odnosno da se uplaćuju u prvi mirovinski stup. Druga komponenta je da se budući umirovljenici, znači oni umirovljenici koji će ove godine otići u mirovinu, vrate u prvi stup pri čemu će oni sa sobom u proračun donijeti svoju kapitaliziranu štednju. To je također red veličine pet, šest, sedam milijardi kuna'', kaže Željko Garača s Ekonomskog fakulteta Split.

Dovoljna likvidnost za deficite i javni dug

To bi državi pružilo dovoljnu likvidnost za pokriće deficita i javnoga duga. Doduše, država bi tada na sebe morala preuzeti i isplatu dijela mirovina preuzetih iz drugoga stupa, no to bi, izračunao je Garača, bilo oko 4 do 5% godišnje vrijednosti prenesene mirovinske štednje.

''Da neće biti teško nagovoriti buduće umirovljenike da se vrate u prvi stup govori nam i stanje u mirovinskim fondovima koji će ove godine imati drastičan pad vrijednosti svoje imovine, što će direktno utjecati na količinu kapitalizirane štednje i na visinu mirovina iz drugog stupa. Tako da cijenim da će i prirodno mirovine iz prvog stupa biti veće nego kombinirane mirovine iz dva stupa za ogromnu većinu budućih umirovljenika'', rekao je Željko Garača.

Paket težak 45 milijardi kuna

Tako bi se, kaže, u godinu dana osiguralo oko 12 do 13 milijardi kuna koje država ne bi morala posuditi na inozemnim tržištima.

''Ono što se predlaže je da će mirovinski fondovi sudjelovati na način da kupuju državne obveznice se svodi na to da će im država dati, uplatiti doprinose pa će oni s tim novcem kupiti državne obveznice uz odgovarajuću kamatu. Istog trenutka država će se samo zaduživati za novac koji je upravo uplatila u obvezne mirovinske fondove. Imat će dodatni trošak kamata, rast će javni dug, zbog čega će prije ili kasnije ukupne kamate na zaduživanje države rasti i ti troškovi će biti enormni'', objašnjava stručnjak.

Država priprema paket težak 45 milijardi kuna, ali samo za tri mjeseca karantene. Što ako bude duže, znatno duže? I što ako pogođenih ljudi bude više od pola milijuna? Tada ćemo očito morati zaboraviti na neoklasičnu ekonomiju. Jer, izvanredna vremena traže izvanredne mjere. Pa spašavamo sadašnjost nauštrb budućnosti.

Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!