Predsjednik Xi Jinping početkom godine tjednima nije bio u javnosti. Na snimci koja je procurila, obraća se bolničkom osoblju u Wuhanu i govori im da čine sve kako bi se suzbilo širenje još uvijek neimenovanog virusa.
Javlja im se iz sigurne sobe, udaljene 1200 kilometara i izražava sućut obiteljima preminulih. Poziva na javnu komunikaciju zbog sve veće zabrinutosti novom prijetnjom koju ta bolest predstavlja, a koja se pojavila u ostatku svijeta.
Taj su dan, 10. veljače, kineske vlasti javile o 2478 slučajeva zaraze koronavirusom. Ukupan broj zaraženih narastao je na 40 tisuća. Manje od 400 ljudi zaraženo je izvan kontinentalne Kine. CNN otkriva kako postoje službeni dokumenti koji pokazuju potpuno druge podatke.
U Izvješću s oznakon "interni dokumenti, molimo da ostanu povjerljivi", lokalne zdravstvene vlasti u provinciji Hubei, gdje je virus prvi put otkriven, navode ukupno 5918 novih pozitivnih slučajeva. Dvostruko više nego je bilo u službenom priopćenju.
Tako "potvrđenih slučajeva" ima 2345, "klinički dijagnosticiranih slučajeva" 1772 i "sumnjivih slučajeva" 1796.
Ogroman broj novih slučajeva tada je podijeljen u podkategorije i nije nikad u potpunosti otkriven što je izazvalo sumnju u to da je kineski zdravstveni sustav u počecima pandemije umanjivao ozbiljnost novonastale situacije.
Zataškavanje brojeva pozitivnih osoba
Zataškavanje brojeva pozitivnih slučajeva samo je jedna od stavki u nizu koji se nalazi u dokumentu na 117 stranica koji je procurio iz Centra za kontrolu i prevenciju bolesti pokrajine Hubei, a čiju je vjerodostojnost potvrdio CNN.
Radi se o najznačajnijem curenju podataka u Kini od početka pandemije i uvid u dokumente pruža jasnu sliku u ono što su i kada znale lokalne vlasti.
Dokumenti obuhvaćaju nepotpuno razdoblje od listopada 2019. do travnja ove godine. Otkrivaju nefleksibilni zdravstveni sustav, ograničen birokracijom odozgo prema dolje i krutim postupcima koji nisu bili dobro pripremljeni za suočavanje s novom krizom. U njima je i jasan dokaz pogrešnih koraka učinjenih od strane institucija.
Među najvećim problemima je sporost kojom su dijagnosticirani lokalni pacijenti s COVID-19. Iako su vlastiu Hubeiju javnosti svoje djelovanje prikazale kao djelotvorno i transparentno, vidljivo je da su se oslanjali na neispravne mehanizme ispitivanja i izvještavanja.
U jednom izvješću s početka ožujka navodi se da je prosječno vrijeme između pojave simptoma i potvrđene dijagnoze - 23,3 dana, što je otežalo praćenje bolesti i borbu protiv nje.
Vlada tvrdila da su s informacijama otvoreni
7. lipnja kinesko Državno vijeće objavilo je Bijelu knjigu rekavši da je kineska vlada uvijek objavljivala informacije u vezi s epidemijom na "pravodoban, otvoren i transparentan način".
"Ulažući sveobuhvatan napor da zaustavi virus, Kina je također djelovala s velikim osjećajem odgovornosti prema čovječanstvu, svom narodu, potomstvu i međunarodnoj zajednici. Pružila je informacije o COVID-19 u potpunosti profesionalno i učinkovito. Redovito je objavljivala mjerodavne i detaljne informacije što je prije bilo moguće, čime je djelotvorno odgovarala na zabrinutost javnosti i stvarala javni konsenzus", piše u Bijeloj knjizi.
Novinari CNN-a kontaktirali su kinesko Ministarstvo vanjskih poslova i Nacionalno zdravstveno povjerenstvo, te zdravstveno povjerenstvo u Hubeiju, kako bi komentirali ova otkrića. Odgovor nisu dobili.
Stručnjaci smatraju da su dokumenti otkrili zašto je važno ono što je Kina znala u prvim mjesecima. "Bilo je jasno da su pogriješili. Uz pogreške koje se događaju kada imate posla s novim virusom, tu su i birokratske i politički motivirane pogreške u načinu na koji su postupali", kazao je Yanzhong Huang, suradnik za globalno zdravstvo pri Vijeću za vanjske odnose.
"Brojevi koje su davali bili su konzervativni i to odražava koliko je situacija bila zbunjujuća, složena i kaotična", dodao je Huang.
"To je imalo globalne posljedice. Nikad ne možete jamčiti potpunu transparentnost. Ne radi se samo o bilo kakvom namjernom zataškavanju, sputavaju vas i tehnologija i drugi problemi s novim virusom. Ali čak i da su bili 100 posto transparentni, to ne bi zaustavilo Trumpovu administraciju u umanjivanju ozbiljnosti krize. Vjerojatno ne bi bio zaustavljen razvoj pandemije", smatra Huang.
Godinu dana od prvog pacijenta
1. prosinca je dan u kojem se obilježava godina dana kako je potvrđen prvi pacijent sa simptomima COVID-19 u Wuhanu. Istovremeno se događala još jedna zdravstvena kriza - u Hubeiju se razbuktala epidemija gripe, a porast slučajeva je bio 20 puta veći od onog koji su zabilježili godinu dana ranije.
Nejasno je - je li i na koji način povezana epidemija gripe s izbijanjem pandemije COVID-19. U to vrijeme je jačao pritisak SAD-a i EU-a na Kinu da u potpunosti surađuje sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom kako bi se otkrilo što više informacija o virusu.
Pristup medicinskih stručnjaka evidencijama bolnica i podacima u Hubeiju bio je sve do sada ograničen. WHO je priopćio da su dobili "uvjeravanje kineskih kolega da će im biti odobrena istraga na terenu".
Izvori koji su CNN-u dostavili dokumentaciju tražili su anonimnost. Navodi se tek da je riječ o ljudima iz zdravstvenog sustava, patriotima motiviranima da se otkrije istina. Dokumente je provjerilo nekoliko stručnjaka i svi su potvrdili autentičnost sadržaja koji je u njima.
Sarah Morris iz Odjela za digitalnu forenziku na sveučilištu Cranfield u Britaniji potvrdila je da nema dokaza da su podaci neovlašteno dobiveni ili da su lažni. "Gotovo je poput mini sustava datoteka", dodala je Morris. Dokumenti pokazuju puni opseg onoga što su lokalni službenici znali, no odlučili su da se ne objavi javnosti.
Htjeli prikriti nedovoljno financiranje
Direktor Kineskog studijskog programa na Sveučilištu John Hopkins Andrew Mertha kazao je da su dužnosnici nižim brojevima vjerojatno htjeli prikriti nedovoljno financiranje i pripremljenost u lokalnim zdravstvenim ustanovama i tijelima.
Višim dužnosnicima ti dokumenti, navodi, omogućuju da na cijelu situaciju gledaju iz kuta iz kojeg žele. Broj preminulih osoba naveden u dokumentima otkriva najveću razliku i odstupanja. U Hubeiju je od početka pandemije do 7. ožujka ukupno preminulo 2986 zaraženih, no u internom izvješću taj je broj - 3456.
2675 je potvrđenih smrtnih slučajeva, 647 je klinički dijagnosticiranih, a 126 sumnjivih slučajeva.
Kina nikada nije otkrila ukupan broj pozitivnih COVID slučajeva u 2019. godini. No, čini se da broj "potvrđenih slučajeva" i "klinički dijagnosticiranih" slučajeva iznosi cca 200.
Testiranja netočna
Testiranja su bila netočna i dovela su do izvještavanja s višetjednim kašnjenjima u dijagnosticiranju novih slučajeva, navodi se u dokumentima. Stručnjaci smatraju da je većina dnevnih podataka samim time netočna.
U dokumentima se ističe da Centar nije dovoljno financiran te da mu nedostaje oprema za testiranje i da je nemotivirano osoblje često bilo zanemareno. U internom izvješću Centra za kontrolu bolesti žali se na nedostatak operativnog financiranja vlade i napominje da u proračunu za osoblje nedostaje gotovo trećina od godišnjeg cilja.
Dokumenti osporavaju kinesku tvrdnju da je masovno ulagala u kontrolu i prevenciju bolesti nakon izbijanja SARS-a 2003. godine. "Ako pogledate lokalnu razinu, slika nije tako ružičasta kao što je vlada tvrdila", rekao je Huang.
Kineska vlada je označila tržnicu u Wuhanu kao vjerojatni izvor izbijanja epidemije sredinom prosinca. Ipak, ta je tvrdnja barem djelomično osporena Lancetovom studijom prvih pacijenata u prosincu. Trećina od 41 zaražene osobe tog mjeseca nije imala izravnu vezu s tržnicom.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Danas Kina skoro da nema potvrđenih slučajeva. Izbijanja malih razmjera i dalje postoje no virus je pod kontrolom.
