Znate li što je Lex Šerif? Doznajte kako bi sve trebao zaštititi lokalne dužnosnike

Postojeće zakonsko rješenje, prema kojem se u slučaju neusvajanja proračuna gradova, općina ili županija, istovremeno raspuštaju predstavnička tijela i razrješuju gradonačelnici, načelnici odnosno župani, zasmetalo je aktualnoj vlasti, ističu u stranci Pametno.

Pročitajte i ovo odlučeno na skupštini Ujedinjuju se Pametno i SIP, poznato ime i vodstvo nove stranke: "Spajanje se provodi kao personalna fuzija" Bez ijednog mandata Bandić loše prošao i u Zagrebu, na pitanje o lokalnim izborima nije htio, nego je poručio: "Vidimo se ujutro u 7 na Domovinskom mostu"

Nacrt izmjena i dopuna Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi nazvali su Lex Šerif te zaključili da je to jasna želja vladajućih da povećaju ovlasti svojih gradonačelnika, načelnika i župana.

Da bi uopće otkrili svrhu izrade ovog Nacrta i pokretanja promjena postojećeg zakona, ključno je, poručili su iz stranke Pametno, dokučiti stvarne motive predlagatelja.

Što ne valja s postojećim zakonom?

S tim u vezi, nameće se pitanje što je problem u postojećem zakonu, čemu uopće njegova izmjena i temeljem koje stručne podloge, dokaza ili analize je utvrđena potreba za izradom novog Nacrta Zakona?

Vladajući su, obrazlažući tu potrebu, ponudili potpuno nesuvisle argumente poput "konstatira se da između predstavničkog i izvršnog tijela u postupku donošenja proračuna postoji 'neodgovarajuća ravnoteža'", što su tipično uopćene političke floskule, ističe se u priopćenju stranke Pametno.

Neprihvatljiva je i izjava ministra Kuščevića kako bi postojeće rješenje moglo dovesti do 150 prijevremenih lokalnih izbora jer je u mandatu lokalnih jedinica od 2013. do 2017. godine, od 50 slučaja u kojima proračun nije izglasan, tek u 38 slučajeva došlo do prijevremenih izbora, dodaje se u istom priopćenju.

Činjenice

Činjenica da je u prošlom četverogodišnjem mandatu, od 576 gradova, općina i županija, tek u 38 slučajeva došlo do istovremenog raspuštanja i prijevremenih izbora, ističu u Pametno, ne da ne dokazuje potrebu za izmjenama i upućivanjem ovakvog Nacrta Zakona, već dokazuje upravo suprotno.

U razdoblju od 2013. do 2017. čak 97,8% proračunskih prijedloga uspješno je usvojeno, odnosno pronađen je kompromis između gradonačelnika, načelnika ili župana i njihovih predstavničkih tijela.

"To nedvojbeno upućuje na zaključak da do prijevremenih izbora, zbog neusvajanja proračuna, dolazi zaista rijetko. U prošlom mandatu, primjenom postojećeg zakonskog rješenja, takva situacija dogodila se u tek 1,65% slučajeva, zbog čega postojeći zakon uopće nije potrebno mijenjati", naglašavaju iz stranke Pametno.

"Znakovito" šutljiv SDP

Oštro se protive tim izmjenama zakona i smatraju da one idu u potpuno pogrešnom smjeru. Jedini razlog za ovakve promjene Pametno vidi u činjenici da vladajuća stranka trenutno ima daleko najveći broj gradonačelnika, načelnika i župana (62 od 128 gradonačelnika, 195 od 427 općinskih načelnika i 12 od 20 župana) te ovim intervencijama, kroz trenutni vladajući položaj na nacionalnoj razini, želi učvrstiti vlast i umanjiti nadzor nad vlastitim dužnosnicima i na lokalnoj razini, što je iznimno loše.

Nisu ostali dužni niti oporbi, točnije SDP-u, naglasivši kako je njihova šutnja "znakovita" te da oni imaju, nakon vladajućih, drugi najveći broj lokalnih dužnosnika.

Jedina želja

"Ovakav Nacrt zakona sadrži i druga loša rješenja, poput otežavanja provedbe referenduma, otvara se prostor za deprofesionalizaciju odnosno politizaciju stručnih upravnih tijela u gradovima i općinama. Uopće se ne 'jača odgovornost predstavničkih tijela' već upravo obrnuto", ističu u Pametno.

"Ne ispravlja se 'neravnoteža između predstavničkog i izvršnog tijela kod usvajanja proračuna' već se ona generira. Jedini motiv je želja za jačanjem položaja trenutno najvećeg broja dužnosnika vladajućeg HDZ-a", dodaje se u priopćenju.

Ne bi se čudili kad bi se u svojoj velikoj skrbi za troškove lokalnih izbora vladajući jednog dana sjetili i ukinuti lokalne izbore i predložili imenovanje gradonačelnika, načelnika i župana izravno od strane Vlade, zaključuju u Pametno, te se pitaju kako to da Vlada nije zabrinuta za troškove lokalnih proračuna, kada u novom braniteljskom zakonu predlaže novo opterećenje za JLS u visini 100-200 milijuna kuna, u vidu obveznog financiranja izdataka za udruge branitelja, bez da su za to osigurali i nove prihode za JLS.