Detektive za lov na lažna bolovanja angažira samo jedan tip poslodavaca

Da poslodavci često sumnjaju u opravdanost bolovanja svojih zaposlenika nije tajna, a osim njih sumnja i HZZO koji nerijetko liječnicima izriče opomene.

Pročitajte i ovo Ponovo pao sustav HZZO našao krivce za loše funkcioniranje CEZIH-a: "Krajnje je bezobrazno da se takve stvari prebacuju na nas" Analiza Martine Bolšec Oblak Svakog dana na bolovanju je gotovo 100.000 ljudi: Pogledajte od čega najviše bolujemo, ali i koliko je bolovanja lani bilo - neopravdano

Zbog toga sve više posla imaju i privatni detektivi, no ako je suditi po iskustvima Vinka Grgića, bivšeg policajca koji danas u Zadru vodi vlastitu agenciju "Detektiv Sjena", unajmljuje ih samo jedan tip poslodavaca - privatnici. Iz državne službe ih, naime, nikad nisu angažirali, svjedoči Grgić za Slobodnu Dalmaciju. 

Njegovo praćenje ne otkriva uvijek varalicu. Ponekad je čovjek doista bolestan i liječi se kod kuće. No, čini se da su češće one druge situacije. Tako je, primjerice, jedan fizički radnik, kojeg je detektiv Sjena dobio nalog istražiti, a koji je bio zaposlenik jedne strane tvrtke, bio na bolovanju zbog ozljede na radu i tražio je premještaj na lakše poslove. Ispostavilo se da je on za vrijeme bolovanja nastavio raditi najteže poslove, što je zapravo čest slučaj. "Ljudi uzmu bolovanje pa odu okopavati polje", kaže Grgić, koji se, ukoliko tvrtka pokrene postupak protiv svog radnika, pojavljuje kao svjedok.

Osim bolovanja, detektive često angažiraju i na provjerama stvarnog prebivališta radnika, jer zna se dogoditi da radnik kao prebivalište lažno prijavi adresu u nekom drugom gradu zbog čega im poslodavac isplaćuje visoke naknade putnih troškova.

Nudio je Grgić suradnju i nekim državnim službama, vodeći se računicom kako je jeftinije platiti detektiva nego troškove naknada za bolovanje. Najprije mu nisu odgovarali, ali bio je uporan pa je konačno dobio odgovor da za ponuđenim uslugama – nema potrebe.

Međutim, podaci Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje kažu da stopa bolovanja raste. Lani je ona bila 3,03, a u prvih šest mjeseci ove godine ona je porasla na 3,18, zbog čega je i HZZO najavio izvanredne akcije i pojačani nadzor, što bi se slikovito moglo protumačiti i kao "sezona lova na lažna bolovanja", piše Slobodna Dalmacija.